“Čini se da je na djelu puno različitih psiholoških mehanizama. Tek kad je došlo cjepivo, mi smo ga upoznavali, kao i eventualne njegove nuspojave. Neki su se počeli ‘hladiti’ od želje da se cijepe. Prema WHO-u, do sada je cijepljena četvrtina svjetskog stanovništva, no velike su razlike među zemljama. Očito to ovisi i o tome koliko je zemlja bogata jer bogatije zemlje imaju veću procijepljenost – Kanada je na 70 posto, a afričke zemlje su na jednoznamenkastim brojevima. Mi smo blizu polovice”, rekla je Kuterovac Jagodić za N1. 

Kaže i da su u međuvremenu glasni postali oni koji su protivnici cijepljenja. “Čini da su se, svi oni koji su bili napeti i nervozni i htjeli se riješiti briga, cijepili. Sada ostaju oni koji oklijevaju i oni koji su jako protiv. Treba razumjeti zašto neki oklijevaju, koji su to strahovi”, rekla je.

Francuski predsjednik rekao je da će se zdravstveni djelatnici morati cijepiti, a uvest će se i ograničenja za one koji nemaju covid-potvrde. I u Hrvatskoj se počelo govoriti o mogućem obaveznom cijepljenju za pojedine sektore.

“Naravno da sada oni koji se ne žele cijepiti misle da ih se prisiljava i kažnjava, no treba imati na umu da oni svima daju neke poruke, ‘moj život je vrjedniji od tvojeg’, ‘ja ću se osloniti na to da će se drugi cijepiti, a ne ja’… To su poruke koje postaju prihvatljive, sebične poruke. Život u društvu od nas očekuje da nešto damo društvo. Cijepimo se te ćemo i mi i drugi lagodnije živjeti. Čini mi se da bi trebalo zaista vidjeti što je strah kod zdravih osoba jer je to postalo sada jako emocionalno, ide se na duboka uvjerenja. Potrebno je da osobe koje su iz istog tog miljea šalju poruku da se treba cijepiti. Sada bi to bilo puno bolje, nego što sad govorimo o političkim porukama. Ako ćemo na promidžbu, moramo se identificirati s onim koji nam daje poruku. To će biti onaj koji nam je sličan”, rekla je Kuterovac Jagodić.

“Istraživanja pokazuju da ljudi koji se više informiraju na društvenim mrežama, da su oni češće podložni vjerovati teorijama zavjere. Vjeruju kao što smo nekad pričali mitove i bajke, ovo su suvremeni mitovi i bajke. U znanosti nije tako jednostavna stvar. Danas što znamo, i iz prijašnjih bolesti, jest da je cjepivo najbolje što imamo”, dodala je.

“Ja bih više, da sam na mjestu Vlade, išla na to da nagrađujemo one koji se cijepe, da potičemo, nego da kažnjavamo ove koji se ne žele cijepiti. Kada ćemo proći tih 50 posto i kada će biti neka norma da smo cijepljeni, bit će nam lakše, ljudi će osjećati da su iznimka pa će se možda i oni onda cijepiti. Ono što moramo znati je, da ako se ne želimo cijepiti, moramo imati neke zaštitne mjere. Ne možemo imati necijepljenje, ne nositi masku, ne distancirati se…”, rekla je Kuterovac Jagodić.