- Osnovica godinama nije mijenjana, u međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća, rekao je uvodno premijer Andrej Plenković.

Usvojenom odlukom visina osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, Vlade i Sabora narasti za oko 70 posto, javlja HRT.

- Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala za redom, u uvjetima investicijskom kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti, rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Habijan: Od 2002. se smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice. 

- Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste dok dužnosnička stagnira, pojasnio je ministar.

Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička, rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

Od listopada 2016. do danas kumulativna inflacija iznosila je 29,8 posto, prosječna sveukupna neto mirovina povećana je za 61 posto, medijalna neto plaća za 71 posto, prosječna neto plaća za 77 posto, a minimalna neto plaća za 103 posto, naveo je ministar dodavši kako istodobno dužnosničke plaće nominalno nisu povećane.

- Godine 2016. je bruto plaća od 3000 eura vrijedila gotovo tri prosječne plaće, medijalne oko 3,5 te 7,25 minimalne plaće. Danas vrijedi 1,64 prosječne plaće, medijalne oko dva te minimalne oko 3,6. Usklađivanjem osnovice bi se omjer otprilike vratio na one omjere koji su vrijedili 2016. godine, rekao je Habijan.

Povećanje osnovice koštat će državu 9,9 milijuna eura godišnje, odnosno za ovu godinu će se izdvojiti 4,1 milijun eura, što je osigurano u državnom proračunu.

Usklađuje se i plaća članova Državne komisije za kontrolu javne nabave

Posljedica odluke bit će povećanje plaća i predsjednicima triju najvažnijih političkih institucija u zemlji. 

Premijer Plenković tako će, umjesto dosadašnjih 3263 eura neto, za svoj rad primati 5535 eura (+69,6 posto). Plaća predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića povećat će se s 3113 na 5314 eura (+70,7 posto), dok će nova plaća predsjednika države Zorana Milanovića iznositi 6074 eura, što je 68,7 posto više u odnosu na dosadašnjih 3600 eura.

Na veću plaću također mogu računati saborski zastupnici i ministri, i to za oko 1500 eura. Njihova će plaća tako ubuduće iznositi oko 4000 eura, ovisno o faktorima kao što su mjesto prebivališta ili porezne olakšice za djecu.

Povećanje plaće državni dužnosnici osjetit će već u kolovozu na plaći za srpanj.

S obzirom na to da članovi Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave zakonom nisu definirani kao državni dužnosnici, Vlada je usvojila i odluku o njihovoj plaći, koja se usklađuje s onom državnih dužnosnika prema novoj osnovici. 

Grlić Radman: Hrvatski dužnosnici imaju niske plaće, a odgovornost je velika

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman komentirao je u četvrtak povećanje plaća državnim dužnosnicima, ustvrdivši kako hrvatski dužnosnici imaju dosta niske plaće u usporedbi s drugim zemljama, a odgovornost je velika.

Grlić Radman je na konferenciji za novinare uoči sjednice Vlade rekao kako je potrebno usklađivanje kada se gleda lista plaća i kako je tko od ministara plaćen, odnosno na kojem je mjestu po visini plaće u svom resoru.

- Možemo imati neke komparativne uzore, kao što su zemlje koje su nam slične po veličini, pa vidjeti njihove dužnosnike. Ovdje naši dužnosnici imaju doista vrlo niske plaće i pitanje je motiva drugih političara, hoće li se oni baviti politikom, a odgovornost je velika, istaknuo je.

Naveo je kako je on na 53. mjestu u MVEP-u, a njegova je odgovornost puno veća.

- Svi ministri vanjskih poslova u zapadnim zemljama imaju veće plaće nego ja. To znamo jer to su nam bili pokazatelji, dobili smo uvid u njihove plaće. Svi oni imaju puno veće plaće nego, na primjer, hrvatski ministar vanjskih poslova, rekao je Grlić Radman.

Odgovorio je i kako nije radio izračun koliko će iznositi njegova plaća s ovom povišicom "jer mu to nije bilo u fokusu".

Upitan znači li mu išta ova povišica kao najbogatijem ministru, Grlić Radman je rekao kako je biti bogat "relativan pojam" i ustvrdio kako su ministri u politiku došli zbog časti i osjećaja lojalnosti prema državi, a njegov je osnovni motiv ljubav prema Hrvatskoj.

Na komentar novinara kako bi s tako velikim plaćama trebale doći i neke odgovornosti, primjerice da barem jednom sjednica Vlade počne na vrijeme jer u prosjeku počinje pola sata kasnije od najavljenog, rekao je kako sjednica Vlade uvijek počinje na vrijeme.

- Dolaskom predsjednika Vlade počinje sjednica Vlade, kaže Grlić Radman.