U razgovoru za beogradske Večernje novosti povodom Uskrsa koji pravoslavni vjernici obilježavaju po Julijanskom kalendaru, Porfirije je rekao da će "otvaranje vatikanskog arhiva za zainteresirane istraživače sigurno pridonijeti boljem sagledavanju teških vremena Drugog svjetskog rata na prostoru NDH i Stepinčeva mjesta u njima“.

Ne isključujući mogućnost da se „tijekom istraživanja pojave rezultati koje je moguće tumačiti pro et contra“, Porfirije je u intervjuu rekao kako je daleko od toga da povjeruje da je Stepinac „bio izravno i neposredno umješan u bilo koju vrstu zlodjela“.

"Međutim, moram reći da, ne samo kao episkop, svećenik, kršćanin, nego prije svega kao bilo koji običan čovjek ne mogu sakriti da, u najmanju ruku, imam dilemu, da imam problem s određenim Stepinčevim postupcima, riječima, stavovima. Žao mi je ako to nekog uznemirava, ali obveza mi je biti iskren“, istaknuo je Porfirije.

On kaže i da je „potpuno svjestan da užasne okolnosti u kojima je (Stepinac) živio za njega nisu bile nimalo jednostavne“, naglašavajući kako se u razgovorima o takvim temama uvijek trudi da pažljivo koristi riječi.

Porfirije je također rekao da će Srpska pravoslavna crkva (SPC) molitvom njegovati sjećanje na stradale u Jasenovcu, te da će pravoslavni kršćani „graditi mir, prijateljstvo, a ne zlopamćenje“, a takvo stajalište sugerirao je i povjesničarima.

„Pravoslavni kršćanin će graditi mir, prijateljstvo, a ne zlopamćenje ili, ne daj Bože, osvetu“, 

Poglavar SPC je istodobno ocijenio kako ni rad povjesničara niti utemeljena saznanja „o zlu demonskih razmjera“ koje je pretrpio srpski narod u NDH, „ne trebaju služiti zlopamćenju, nego biti opomena svima da se nikada i nigdje ne ponovi“.

"Nećemo zaboraviti, ali ne da bismo se nekome svetili i nametali krivnju generaciji koja krivnje za to nema“, naglasio je Porfirije, založivši se za kulturu kolektivnog sjećanja „oprostiti, ali ne zaboraviti“.

Uz ocjenu kako je „dojam da odnosi SPC i Vatikana nikada nisu bili bolji“ jer Sveta Stolica nije priznala jednostranu neovisnost Kosova, a Papa je zaustavio proces kanoniziranja kardinala Stepinca, patrijarh srpski je istaknuo da se s papom Franjom dosad susreo tri puta, i uvijek „u duhu Evanđelja, u duhu razumijevanja i međusobnog poštivanja“.

No, poglavar SPC-a, a donedavni mitrpolit zagrebačko-ljubljanski, ustoličen koncem veljače ove godine na tron patrijarha, nije izravno odgovorio na pitanje „bi li bilo korisno i opravdano“ da se, kao čelnik SPC-a, sastane s poglavarom Katoličke crkve.

Istaknuvši uzajamnu odgovornost "svih za svijet u kojem žive", Porfirije je rekao da su “dijalog, štoviše i suradnja, nužni objema stranama“.

„Činjenica je da su kršćani upućeni jedni na druge i da zajedno moramo odgovoriti na izazove od ključne važnosti za svijet. Uostalom, apostol Pavle nas opominje da nitko ne može reći da mu drugi nije potreban“, poručio je poglavar SPC-a.

U nizu intervjua u povodu Uskrsa, patrijarh srpski je istaknuo i kako „duboko vjeruje“ da će se prije ili kasnije naći neka mogućnost za zajednički život Srba i Albanaca na Kosovu.

On je u opsežnom razgovoru za Drugi program Radio-Beograda ocijenio da se u ovom trenutku oko Kosova prepliću različiti interesi koji „na ljude gledaju kao na predmete, a na Kosovo kao bezdušan teritorij“.

„Ne moramo biti rođena braća, ali bismo mogli biti dobri susjedi“, poručio je patrijarh Porfirije.

Patrijarh drži i da je pandemija koronavirusa najbolji pokazatelj koliko su ljudi ugrozili normalne procese i zakone prirode i da ljudi „žanju ono što su posijali“.