Uglavnom se radi se o planiranim, a ne utrošenim financijskim sredstvima, a u odnosu na 2019. za 45 posto povećan je broj svih državnih tijela, ne samo ministarstava, koji su imali odstupanja između plana i konačnog izvršenja veća od pet posto. Dobro su planirali sredstva EU-a samo ministarstva gospodarstva, kulture, obrane, fondova EU-a, zdravstva i MUP, a svi ostali su podbacili, piše Jutarnji list.

Kao uzrok manjeg izvršenja rashoda u odnosu na plan, ministarstva uglavnom navode izvanredne okolnosti i epidemiološke mjere u suzbijanju pandemije koronavirusa zbog čega je došlo do usporavanja provedbe projekata, te dugotrajne postupke javnih nabava.

Ministarstva nisu organizirala planirane aktivnosti, nisu izvršili proračune kako je planirano. Točnije, čak 11 ministarstava 11 u izvještaju je navelo nepravilnosti kod sustava ostvarivanja i korištenja prihoda, a problem im je i to što se pravomoćne presude nisu izvršavale bez ovrha.

Naime, čak je devet ministarstava ovršeno nakon pravomoćne sudske odluke. Opravdanje za to je, tvrde, neažurno postupanje DORH-a koje ih zastupa, u smislu nepravodobnog dostavljanja obavijesti o tijeku i stanju sporova, kao i potencijalnim tražbinama koje su nastale ili bi mogle nastati.

Tri ministarstva nisu donijela akt kojim su uređena mjerila i način korištenja vlastitih prihoda proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti, a tri državna tijela nisu obavljala provjere na licu mjesta kod krajnjih korisnika. Kao opravdanje opet navode – koronu, iako im je Ministarstvo financija donijelo uputu da se to može obaviti i videovezom, telefonom i e-mailom do prestanka epidemije.