Palimo prvu svijeću

Počinje došašće, vrijeme iščekivanja Božića

Hrvatska   |   Autor: Š.I.   |   01.12.2024 u 09:14

  Ilustracija/Pixabay
Prva je nedjelja došašća ili adventa, kojom u crkvenoj godini počinje vrijeme priprave za Božić, odnosno Kristovo rođenje, a prva nedjelja došašća ujedno je i početak crkvene godine.

Došašće počinje četiri tjedna prije Božića, a završava 24. prosinca na Badnjak. U liturgiji došašća prevladava ljubičasta boja.

Slavljenje došašća počelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa počeo pripravu za Božić. U 6. stoljeću papa Grgur Veliki skratio je došašće na četiri tjedna, što se zadržalo sve do danas, a ukinuo je i suzdržavanje od mesnih i mliječnih proizvoda u došašću.

U vrijeme se došašća služe rane jutarnje svete mise – zornice, inače vrlo raširena pobožnost u sjevernim hrvatskim krajevima. One simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić.
Na njima se pjevaju adventske pjesme s marijanskim obilježjima, kao što su "Padaj s neba", "Zlatnih krila", "O Marijo, ti sjajna zornice", "Poslan bi anđeo Gabrijel", "Ptičice lijepo pjevaju", "Visom leteć ptice male".
Prve nedjelje došašća mnogi će u svojim domovima upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, simbolu čovjekove borbe protiv životnoga mraka. Ta je borba ispunjena nadom jer ukrašeni adventski vijenac označava pobjedu Krista Gospodina nad smrću: Isusov Križ i Uskrsnuće.

Vijenac se plete od zimzelenih grančica tako da nema početka ni kraja što označuje vječnost. Bor i božikovina u vijencu simboliziraju besmrtnost, lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar označava snagu i izlječenje od svih bolesti. Često je u vijencu i grančica ružmarina jer je ona, prema legendi, čuvala Djevicu Mariju na putu u Egipat.

U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.

 

Podijeli: