Odaziv na prošle europske izbore bio je nešto manji od 30 posto, četvrti najlošiji u EU. To je čak bio i napredak u odnosu na 2014., kad se u Hrvatskoj na izbore za Europski parlament odazvala tek četvrtina birača. 

Picula je sada optimističniji. Hrvati od prošlih izbora imaju "nešto više povjerenja u EU od prosjeka“ i već su razvili svijest o članstvu u EU zbog uvođenja eura i ulaska u šengen, kazao je na eurotribini Hrvatskog radija. 

Dio razloga za svoju tvrdnji vidi i u paradoksu da su oni kritičniji prema EU-u motiviraniji za izlazak na izbore. 

Ankete predviđaju da će na ovogodišnjim europskim izborima velik skok ostvariti krajnja desnica i populisti. 

Europski zastpunik HDZ-a Karlo Ressler stoga smatra da je sada najvažnije vratiti se "normalnim politikama desnoga centra i odmaknuti se od zabave jer je Europa je postala opasnije mjesto nego 2019". 

Zato je na lipanjskim izborima zastupnika u Europski parlament važno "napraviti razliku između politika najvećih grupacija“, dodao je Ressler, jer "europski izbori više nisu referendum o EU nego biranje politika“ i vođenja Hrvatske i Europe u ovakvom vremenu.

Socijaldemokracija nije našla "adekvatne poruke za radnike postindustrijskog društva" i mora pronaći nove modele, tim prije što desni centar „traži savezništvo s desnijima“, a zeleni će pretrpiti ozbiljne udare, zabrinut je Picula.

Izlaznost građana podići će i tema zelene tranzicije, "koja je potrebna, ali ne tako da njezin trošak snose najslabiji i poljoprivrednici“, dodao je Ressler.

On je odgovorio i na pitanje o hrvatskim parlamentarnim izborima i rekao samo da će biti u zakonskom roku.