Stiglo je proljeće, a vrijedne pčele počele su raditi punom parom, piše HRT.

- Mi to zovemo pretpaša. To znači: kako je ova zima bila blaga, pčele su već rano krenule. Mjenduli, što mi kažemo, procvjetali su. Cvjetova ima puno, oni nose pelud. Ali već sad postoje neke biljke koje imaju i izlučuju nektar, već se može naći u košnici i pomalo, što mi zovemo, naljevice. Onoga nektra od čega će one preraditi u med, kazao je Ivo Lopina, predsjednik Pčelarskog društva Dubrovačko primorje - Majkovi.

Ipak, ovo godišnje doba donosi i zabrinutost pčelarima.

- Ove godine mnogo, mnogo je manje pčela nego prošle godine. Znam jer moja supruga, naravno uvijek gleda po cvijeću, voli gledati kukce, tražiti kukce. Sjećam se kako je prošle godine s entuzijazmom govorila, kaže: vidi koliko je pčela, koliko je leptira, koliko je drugih prekrasnih kukaca. Baš prije par dana mi je rekla: 'Nikola, ove godine skoro da ne mogu naći pčelu. Što se događa, nema pčela?' I onda, naravno, saznam od mojih prijatelja pčelara iz naše udruge kako su ove godini izgubili ogromne količine cijelih košnica, odnosno da su pčele potpuno izumrle, otkrio je Nikola Duper iz pčelarske udruge Rusmarin, Župa Dubrovačka.

Pesticidi su veliki problem

Iza tog izumiranja u pravilu stoji čovjek, odnosno nebriga poljoprivrednika. Osnovni problem su pesticidi.

- Koriste ove dozvoljene pesticide, ja nisam upoznat da koriste nedozvoljene. Ali, samim korištenjem pesticida u cvijetu je već veliki problem kod pčela, ako one posjećuju tijekom dana voćke, razno bilje i cvijeće. Prskanjem tijekom dana dolazi do pomora pčela. Trebalo bi prskati navečer tako da se može osušiti, kazao je Luka Čupić, pčelarska udruga Nada iz Vataja, Konavle.

Uz večernje prskanje, pomogli bi i košenje, ali i neki prirodni sastojci.

- Trebalo bi najprije ili malčirati ili kositi i onda se može prskati. Sada da vi idete prskati nekim sredstivma i cidokorom travu, treba je prskati dok je mala, bez cvijeta. Ali ako ima cvijet, i ako je posjećuje, stvara koliko-toliko probleme, pojasnio je Čupić.

- Ovaj naš kraj je bio poznat po proizvodnji buhača. Buhač je bio prirodni pesticid, i on je bio dobar zato što je bio fotosenzibilan, odnosno njega je sunce uništavalo, njegova ta svojstva koja su bila štetna za kukca. To se uglavnom uvečer posipalo s buhačem, a već ujutro bi on bio neutraliziran i tako ne bi imao negativne utjecaje na kukce, istaknuo je Nikola Duper, pčelarska udruga Rusmarin, Župa Dubrovačka.Dežurni pčelari zbrinjavaju neželjene rojeve

A prije svega, dovoljan je dogovor poljoprivrednika i pčelara.

-Bilo bi dobro i svakako bi to gdje ljudi koji će polijevati maslina, a znaju da u okolici ima pčelinjih zajednica, bilo bi dobro pčelare obavijestiti. Nekakav je zakonski da je čak 48 sati i to, a li bilo bi dobro da oni dan prije znaju da na području Majkova će polijevati, i da nama jave da mi to jutro pčele zatvorimo da one ne bi izlijetale taj dan, do iza podne. Jer čim se ta aktivna tvar stvrdne već nije opasna. Ona je opasna u tekućem stanju dok je još na listu, na cvijetu, zavisi što se polijeva, napomenuo je Ivo Lopina, predsjednik Pčelarskog društva Dubrovačko primorje - Majkovi.

Sve veći pomor pčela 

Stradavanja pčela, odnosno cijelih zajednica, sve su češći problem.

- Prošle godine je u Čilipima stradalo nekih 30-ak košnica čovjeku. Nalazio je mrtvu pčelu ispred košnice, i to mu je velika šteta, istaknuo je Čupić iz pčelarska udruga Nada iz Vataja, Konavle.

-Najbolje bi bilo da se to ne dogodi. Jer znate kako je, kada to krene; jer ako sad izgubite zajednicu, vi ste za ovu sezonu osakaćeni. Ali nadamo se da neće do toga doći. I imamo veliku sreću, ovaj naš kraj nema te intenzivne poljoprivrede, zaključio je Lopina, predsjednik Pčelarskog društva Dubrovačko primorje - Majkovi.

Upravo je činjenica kako na jugu Hrvatska nema velike poljoprivredne proizvodnje olakotna okolnost - za zajednički suživot dovoljan je samo dogovor. I pčele se moći nastaviti s onim što rade - obilaze cvjetove i brinu o prirodnoj ravnoteži.