U Hrvatskoj je oporezivanje nasljedstva znatno blaže nego u većini ostalih zemalja s ovim poreznim oblikom. Na snazi je jedinstvena porezna stopa od četiri posto, neovisno o veličini nasljedstva, a prvi nasljedni red - koji čine bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji koji su u tom odnosu s umrlim - u potpunosti je oslobođen plaćanja poreza, piše tportal.

Porez po stopi od četiri posto plaća se na gotovinu, novčana potraživanja i vrijednosne papire te na pokretnine (vozila, tehnika) ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 6700​ eura. Na naslijeđene nekretnine ne plaća se porez na nasljedstvo, ali se plaća porez na promet nekretnina po stopi od tri posto.

Poreznu osnovicu čini iznos gotova novca te tržišna vrijednost nekretnina, novčanih tražbina i vrijednosnih papira (vrijednosnica), kao i pokretnina na dan utvrđivanja porezne obveze, i to nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez.

Ostale zemlje oporezuju nasljedstvo, a razina oporezivanja ovisi o obiteljskoj povezanosti s preminulim, kao i o naslijeđenom iznosu.

Bračni drugovi i djeca uglavnom oslobođeni poreza

U većini zemalja nasljednici iz prvog nasljednog reda (bračni drugovi, potomci, preci) oslobođeni su djelomično ili u potpunosti plaćanja poreza.

U nekim zemljama, poput Belgije, Španjolske ili Švicarske, stope poreza na nasljedstvo razlikuju se ovisno o regiji. Većina europskih zemalja ne oporezuje transfere ispod određenog iznosa.

Cijeli članak pročitajte ovdje.