Bi li našeg turizma uopće bilo bez stranih radnika? Poslodavci su iskreno kazali - ne.

'Mislim da bi trenutno možda čak i bio zatvoren', rekao je za HRT Tedi Bašić, vlasnik ugostiteljskog objekta.

On i njegova obitelj u nekoliko objekata zapošljavaju 130 radnika. Polovina njih su stranci. Uglavnom iz BiH i Srbije.

Na pitanje kolika je prosječna plaća u ugostiteljstvu za konobara Bašić je odgovorio da je trenutno blizu čak 2000 eura. Kada dođu, strani radnici polaze desetodnevnu edukaciju o ponudi vina i jela.

'Trebalo mi je dobrih 15-ak dana, ali imala sam dobre kolege i dobru radnu atmosferu - tako da su mi pomogli', navela je Ivana Stojković iz Banja Luke.

'Sam sam poslao osnovne dokumente, kroz mjesec dana sam bio u Hrvatskoj i počeo raditi', naveo je Stevan Matičić iz Banja Luke.

Velike hotelske kuće u Istri, pak, oslanjaju se na radnu snagu s Dalekog istoka koje u ukupnom broju zaposlenih ima dvadesetak posto.

'Najveći je broj Filipinaca, slijede Indonezija, Ukrajina, Makedonija i ostale susjedne države', rekla je Sani Jelčić, voditeljica zapošljavanja, Arena Hospitality Group.

Filipinci uglavnom rade u kuhinji i kao sobari. Uvjetima su zadovoljni.

'Ja sam bogat na Filipinima, kada dođem kući. Šaljem novac obitelji za svoju kćer', naveo je Lorenz s Filipina.

'Nadam se da ću se vratiti raditi ovamo, da ću produljiti svoj boravak jer mi se sviđa ovdje raditi s ljudima', rekao je Edmar s Filipina.

'Plaća je dobra, bolja nego što mi je bila prije kada sam radio u Kataru. Uvjeti su ovdje dobri', istaknuo je Romel s Filipina.

Govori se da stranci ruše cijenu rada. No plaće su im jednake kao domaćima. A na godišnjoj razini, stranac poslodavca stoji od tri do pet tisuća eura više nego domaći radnik.

'Ne bih rekao da s postocima koje mi imamo u hrvatskom turizmu oni utječu na cijenu rada. Mislim da je to propisano sa strane zakonodavca te da ti ljudi dobivaju iste isplate i iste kondicije kao i domaći djelatnici', naglasio je Alex Živković, direktor Grand Hotela Brioni, Pula.

Dodao je i da se, ako želimo zadržati prepoznatljivost destinacije, udio stranih radnika više ne bi trebao povećavati.

No procjenjuje se da bi bez stranaca, u građevinarstvu i turizmu na razini Hrvatske nedostajalo oko 40 posto radne snage.

Ekipa HRT-a u Rovinju je razgovarala sa Stanislavom Briškoskim, predsjednikom Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Istarske županije.

'Imali smo dobru radnu snagu, situacija se mijenjala, granice se otvaraju i naši su otišli jer možda u tim trenutcima nismo znali prepoznati kvalitetnu radnu snagu. Što se tiče plaćanja, uvijek su bile plaće prilično dobre u gospodarstvu, nego nismo znali prepoznati. Mislili smo da ćemo proći bolje ako nemamo domaću radnu snagu. Mislim da nismo prošli bolje, sad smo to i vidjeli i pogriješili smo, ali uvijek postoji inovacije, uvijek mislimo da možemo bolje, idemo gledati drugačije', rekao je Briškoski.

Smatra kako je sada situacija promijenjena jer i svijet se mijenja.

'Mislim da mi moramo početi razmišljati o novom razvoju turizma, da više ne budemo ovisni o samo turističkoj sezoni. Ne opterećujemo infrastrukturu, nego gledamo da radimo cijelu godinu. Samim time potaknut ćemo da naši djelatnici ostanu u našim restoranima i tako ćemo sačuvati radnu snagu', istaknuo je Briškoski.

Dodao je da nisu ljudi odlazili jer im ugostitelji nisu dozvoljavali da ostanu.

'Problem je bio što je turizam trajao četiri mjeseca. Imao si svog dobrog radnika, a kad je to završila sezona - svi smo htjeli nekako i uštedjeti. I onda su ti ljudi morali otići 'trbuhom za kruhom'. A sada je drugačije, bavimo se održivim razvojem turizma, bavimo se cjelogodišnjim turizmom. Budimo inovativni, odradimo bolje i kvalitetnije uvjete našim djelatnicima i vidjet ćete da je to budućnost i kako ćemo ostati s našom radnom snagom i naši djelatnike čuvati, imati blizu i biti ekspozicija za daljnji razvoj turizma', poručio je Briškoski.