Najnovije istraživanje europske komisije pokazalo je da čak 87 posto građana Hrvatske ne poznaje dobro svoja potrošačka prava.

Novi zakon štitit će od lošije kvalitete uvoznih proizvoda. Na primjer, ista čokolada morat će biti jednake kvalitete u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama EU-a. “Takvi proizvodi će biti pod nadzorom i moći će se odrediti sankcije ako se po strogim kriterijima utvrdi da ti proizvodi nisu jednake kvalitete”, kaže Nina Čulina, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Po novom zakonu trgovci koji objavljuju komentare i recenzije kupaca na proizvode morat će jasno istaknuti jesu li kupci proizvod zaista probali te moraju naznačiti jesu li platili kupcima za ocjenjivanje proizvoda. Također, trgovci neće smjeti uklanjati negativne ocjene i komentare. Zakon će propisati i novo pravilo za sniženja.

“Trgovci će morati prilikom najave sniženja jasno naznačiti koja je bila cijena proizvoda u razdoblju 30 dana prije sniženja. Proteklih godina imali smo dosta prigovora potrošača da su se nekoliko dana prije sniženja cijene podizale pa da su se onda zapravo na dan sniženja snižavale te je to na neki način bilo zavaravanje potrošača”, dodala je Čulina za Dnevnik.hr.

U četverogodišnjem nacionalnom programu piše i da će država osigurati potrošačima brzo rješavanje pritužbi i sporova i bolji nadzor poštuju li se prava potrošača. Jedan od glavnih zadataka je i zaštita potrošača prilikom uvođenja eura.

Kako stoji Hrvatska po pitanju prava potrošača te koliko su kvalitetno potrošači danas zaštićeni zakonima i propisima te djelovanjem institucija objasnila je Dijana Kladar, odvjetnica Saveza potrošačkih udruga.

Prema najnovijem istraživanju Europske komisije Hrvatska je najlošija od svih članica po tome koliko potrošači vjeruju da će javne institucije zaštititi njihova prava. “Potrošači najviše problema imaju sa pružateljima javnih usluga kao što su odvoz smeća, električna energija i toplane. To su područje u kojima potrošači najčešće moraju završiti na sudu i ne uspijevaju sporove riješiti mirnim putem. Dok recimo trgovci mobitelima i druge tehnike brinu o tržišnoj konkurenciji te je tržište regulirano zbog čega će potrošač vrlo brzo i učinkovito ostvariti svoja prava”, rekla je Kladar.

Najčešći problem je taj što potrošači ne poznaju svoja prava, kaže Kladar, pogotovo što se tiče garancija kućanskih aparata. “Shvatila sam da potrošači ne znaju da imaju mogućnost izbora. Znači potrošač bira hoće li popravak proizvoda ili zamjenu proizvoda. Znači ne moraju pristati na popravak proizvoda već mogu tražiti zamjenu. To će se u skorijoj budućnosti mijenjati no trenutno je situacija takva”, objasnila je.

Novi zakon o potrošačkim pravima, prema odvjetnici Kladar, treba se fokusirati na kolektivnu zaštitu potrošača. “Potrebno je povećati broj tijela koje mogu pokretati postupke za kolektivnu zaštitu. Pružatelji javnih usluga izuzetno često krše prava potrošača, a u tom bi sektoru trebalo jako puno kolektivnih tužbi”, dodaje.

Do prije nekoliko godina država je financirala potrošačka savjetovališta, kaže odvjetnica, no danas se većinom ne financiraju potrošačke udruge uz iznimke određenih projekata. Većinom se financiraju iz europskih sredstava te država više ne financira savjetovališta koja su postojala do prije nekoliko godina, piše Dnevnik.hr.