Nastavnički smjer matematike, fizike, kemije, biologije, rehabilitacija, logopedija, farmacija, medicina, građevinarstvo, strojarstvo, rani i predškolski odgoj, elektrotehnika i informacijska tehnologija, računarstvo, glazbena pedagogija sveučilišni su studiji u kojima je potrebno povećati broj upisanih i stipendiranih studenata. Jasna je to uputa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji svake godine objavljuje preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja na temelju potreba tržišta rada, piše Večernji list.

– Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pritom su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredile područne službe i uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – poručuju iz Zavoda za zapošljavanje. Kada je riječ o srednjim školama na području Zagreba i Zagrebačke županije, značajan je broj preporuka za povećanje stipendija i upisnih mjesta, znatno veći nego studijskih programa, pa je tako jasno da su nužni krovopokrivači i izolateri, mesari, pekari, elektroinstalateri, fasaderi, zidari, bravari, konobari, kuhari, slastičari, kao i medicinske sestre, dentalni, farmaceutski, zdravstveno-laboratorijski tehničari i primalje.

– Premda su jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter. Preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka. Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada – poručili su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.