Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za veljaču iznosila je 1.044 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču isplaćena je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 2.823 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 837 eura.

Na mjesečnoj razini, odnosno u odnosu na plaću za siječanj ove godine, prosječna neto plaća za veljaču bila je nominalno veća za 0,7 posto, a realno veća za 0,5 posto.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za veljaču 2024. iznosila je 7,33 eura, što je u odnosu na siječanj za 9,7 posto, a u odnosu na veljaču prošle godine za 7,6 posto više.

Većina zaposlenih s ispodprosječnim plaćama

Budući da je medijalna neto plaća za veljaču manja od prosječne neto plaće (za 204 eura), to znači da je više građana imalo ispodprosječnu plaću, od onih koji su imali plaću veću od prosječne.

To pokazuje i distribucija neto plaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za veljaču do 1.173 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne, jer je granica sedmog decila 1.324 eura.

Zaposlenih koji imaju najniže mjesečne plaće, u iznosu jednakom ili manjem od 725 eura, bilo je deset posto.

Podaci pokazuju i da je 20 posto zaposlenih zaradilo neto plaću za veljaču do 787 eura, a 30 posto do 857 eura. Do 943 eura neto plaće imalo je 40 posto zaposlenih. Slijedi medijalna plaća (1.044 eura) i do tog iznosa bile su plaće za polovicu zaposlenih.

Jednako ili manje od 1.173 eura imalo je 60 posto zaposlenih, do 1.324 eura 70 posto, do 1.512 eura 80 posto, a do 1.872 eura 90 posto zaposlenih. Ostalih deset posto imalo je više od toga.