HDZ i SDP rastu

Da su izbori provedeni početkom ožujka, HDZ bi bio relativni izborni pobjednik s izraženom prednosti ispred političke konkurencije, SDP-a i ostalih političkih stranaka. Tako je u mjerenju rejtinga stranaka provedenom između 4. i 6. ožujka HDZ zabilježio izbor od 26,5 posto (25,6 posto prije mjesec dana), što je najbolji rezultat ove stranke u posljednjih godinu dana, piše RTL.

Na drugom mjestu je SDP sa 17,9 posto (u odnosu na 16 posto iz veljače), što je ovoj stranci najbolji rezultat još od veljače 2022. godine. Treće mjesto, uz minimalnu prednost u odnosu na konkurenciju, drži Most s izbornom podrškom od 7,9 posto (prema prošlomjesečnih 9,1 posto).

Pad podrške Možemo i Mostu

Možemo ima 7,8 posto podrške (u odnosu na prošlomjesečnih 8,9 posto). Uz minimalni zaostatak na petom je mjestu Domovinski pokret s izborom od 7,7 posto (u veljači 8,4 posto). Ukupno gledajući, dvije trećine birača svoj glas daje jednoj od ovih pet vodećih lista od čega najveći dio "uzima“ HDZ. Od vodeće petorke u ovomjesečnom mjerenju dvije su stranke u plusu, a tri bilježe minus na izbornom kontu. Međumjesečni su rast zabilježili SDP (+1,9 postotnih bodova) i HDZ (+0,9 postotnih bodova).

Međumjesečni pad izborne podrške zabilježili su Domovinski pokret (-0,8 postotnih bodova), Možemo (-1,1) i Most (-1,2). Na međugodišnjoj razini u odnosu na prošlogodišnji ožujak od vodeće petorke tri su stranke zabilježile međugodišnji rast (SDP +2,5; HDZ +0,9; Domovinski pokret +0,8 postotnih bodova). U međugodišnjem minusu je platforma Možemo! (-2 postotna boda) i Most (-1,3 postotna boda).

U ostatku političke scene izdvojile su se dvije skupine stranaka (s granicom na 1 posto). U prvoj su skupini sljedećih osam stranaka: Centar (1,9 posto), HSS (1,4 posto), IDS (1,3 posto), Odlučnost i pravednost (1,2 posto), HSU i HNS (obje po 1,1 posto), te Fokus i Radnička fronta (po 1,0 posto). Ispod jedan posto su ovih šest stranaka: Ključ Hrvatske (0,9 posto), Hrvatski suverenisti (0,8 posto), Socijaldemokrati i HSLS (obje po 0,6 posto), AP Akcija za promjene i Republika (po 0,5 posto).

Ostale stranke zajedno bilježe izbor od 2,4 posto. Unatoč padu udjela neodlučnih za 2,7 postotnih bodova u odnosu na mjerenje iz veljače i dalje se mjeri visok udio neodlučnih birača (sada 16,1 posto prema prošlomjesečnih 18,8 posto).

Milanović i Plenković na vrhu ljestvice najpozitivnijih i najnegativnijih političkih osoba u zemlji

Predsjednik Milanović je u izboru za najpozitivnijeg domaćeg političara i dalje na vrhu ove ljestvice (gdje se neprekidno nalazi još od ožujka 2021. godine). Zoran Milanović je najpozitivniji aktualni hrvatski političar za 17,8 posto ispitanika (u odnosu na prošlomjesečnih 19,2 posto).

Na drugom mjestu ove ljestvice nalazi se premijer Plenković s izborom od 16,1 posto (prema 16,2 posto iz veljače). Na trećem je mjestu kandidatkinja Možemo! za hrvatsku premijerku Sandra Benčić s izborom od 3,6 posto (prema prošlomjesečnih 3,2 posto).

Na samom vrhu ljestvice negativnih političara je premijer Plenković s izborom 31,6 posto (u odnosu na 32,3 posto iz veljače). Predsjednik Milanović je na drugom mjestu ove "negativne ljestvice" s izborom od 12,5 posto (u veljači 11,1 posto). Treće mjesto u ovomjesečnom istraživanju drži predsjednik SDP-a Peđa Grbin s izborom od 3,8 posto (prije mjesec dana 2,5 posto).

Slijedi Sandra Benčić s izborom od 3,4 posto (prema 2,1 iz prethodnog mjeseca), te Milorad Pupovac s izborom od 2,3 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 2,2 posto) i Gordan Grlić Radman s 1,6 posto (prije mjesec dana 2,3 posto).

Štrajk sudaca i inflacija na vrhu ljestvice najvažnijih tema mjeseca

Izbor suca Ivana Turudić za glavnog državnog odvjetnika najvažniji je događaj prethodnog mjeseca za 16,2 posto građana. Svjetsko zlato vaterpolista, te nesuglasice i problemi s njihovim dočekom najvažnija je tema za 10,5 posto građana, dok je već standardna tema, inflacija i dalje pri vrhu s izborom od 10,2 posto. Pobjeda Baby Lasagne na Dori i pozicija favorita u natjecanju za prvo mjesto na Euroviziji najvažnija je tema za svakog desetog hrvatskog građanina.

Prosvjed građana na Markovom trgu u organizaciji lijevo-liberalne oporbe izbor je 7,4 posto građana, dok su rasprave o uvođenju obvezne vojne obuke izbor njih 6,3 posto. Iznad 3 posto izbora su tri teme (intenziviranje ratnog sukoba u Ukrajini, rat u Palestini i uz obalu Jemena u Crvenom moru 3,8 posto; napad predsjednika Milanovića na premijera Plenkovića u vezi potencijalnog slanja vojnika u Ukrajinu 3,4 posto; istraga EPPO u Ministarstvu kulture u vezi slučaja Geodetski fakultet, sukob premijera Plenkovića sa šeficom EPPO 3,3 posto). Sve su ostale teme zabilježile izbor manji od 3 posto.