MUP je, naime, Planom zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu predvidio izmjene gotovo 30 propisa, a sve zbog procesa uvođenja eura. Mijenjat će se svi propisi koji se pozivaju na kunu, no kako je u Hrvatskoj do danas na snazi ostao i Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, u kojem se spominje marka kao valuta plaćanja prekršaja, MUP će sada u izmjenama zakona samo pretvarati marke u eure, dok se druge odredbe, iako je Zakon poprilično zastario, još neće dirati, piše Jutarnji list.

Kad hrvatski sudovi propisuju prekršaje, pretvaraju marke u euro kao da jedna marka vrijedi 1,95 eura. Iznos eura se potom preračunava u kune po srednjem tečaju HNB-a na taj dan.

Izmjene Zakona stupit će na snagu u prvoj polovici iduće godine, a očekuje se da će Hrvatska uvesti euro 1. siječnja 2023. To znači da će se od sredine iduće godine, primjerice, prosjačenje ili skitnja kažnjavati sa 97,5 do 390 eura, umjesto sa 50 do 200 njemačkih maraka. Istim iznosom, ili s 30 dana zatvora, kažnjava se i odavanje prostituciji, tuča, svađa na javnom mjestu, pijanče vanje i drogiranje na javnom mjestu, vrijeđanje službe osobe ili neovlašteno pucanje iz vatrenog oružja.

Podsjetimo, Vlada će zbog uvođenja eura morati izmijeniti više od 1000 zakona i podzakonskih akata, prije, ali i poslije uvođenja eura. U prvom zakonodavnom "tsunamiju" prije uvođenja eura morat će izmijeniti 118 propisa, 46 zakona i 72 podzakonska akta koji su u prvoj skupini koji se značajnije pozivaju na hrvatsku kunu. Rok za to je 15. srpnja 2022. U drugu skupinu spada 939 propisa, no kako će se donijeti i zakon o euru, njih neće trebati odmah mijenjati prije uvođenja eura.