“Potpuno je jasno da je došlo do jednog šuljajućeg, polaganog povećanja cijena na svim područjima, posebice kad je riječ o hrani. Mi u Hrvatskoj imamo višestruki problem, s jedne strane mi smo zemlja koja ima izuzetno velik udio troška hrane u mjesečnom trošku u kućanstvu. Što je zemlja siromašnija, to je taj trošak veći”, rekao je Sever.

Dodao je da se taj postotak u Europi i SAD-u kreće od 11 do 13 posto, u razvijenijim europskim zemljama između 5 i 8 posto, a u Hrvatskoj on iznosi čak 27 posto ukupnog mjesečnog troška.

“Kad govorimo o medijalnoj plaći, oko 760 tisuća plaća u Hrvatskoj kreće se oko 6000 kuna, a i to je nepouzdan podatak”, rekao je Sever.

Istaknuo je da bi minimalna mjesečna potrošačka košarica za kućanstvo iznosila oko 7.800 kuna, dok se “prosječna košarica, koja je dostojna življenja, ne pretjerana, nego nekakva koja bi zadovoljila normalne potrebe kućanstva kreće oko 10.500 kuna”.

Objasnio je da to znači da hrvatskim kućanstvima nedostaje jedna trećina prihoda, što, pak, znači da razliku nadomještaju kupovinom robe koja je pred istekom roka trajanja, koja je nerijetko iz uvoza i koja ima nižu kvalitetu.

Upitan kakvu jesen očekuje, Sever je rekao da su zabilježeni rekordni prinosi pšenice te da je rasla cijena otkupa, što će sigurno uzrokovati povećane cijene brašna i svih proizvoda u mlinarsko-pekarskoj industriji.

“Netko već krene unaprijed u povećanje cijena pa smo vidjeli da su dijelovi mlinarsko-pekarske industrije podigli cijene kruha u pecivu, a vidjet ćemo da će se to i najesen događati”, rekao je Sever.

Neke najave govore da će doći i do povećanja cijena i plina i struje, što će opet biti udar na džepove, rekao je Sever.

Pitanje je gdje će sve skupa stati i kako završiti, a naše plaće, koliko god vlast rekla da je plaća rasla u solidnim postocima, one gube utrku s povećanjem cijena, rekao je Sever za N1.