- Imamo dvije tisuće mrtvih na milijun stanovnika, što je svjetski vrh. Njemačka ima tisuću mrtvih, Finska 406, a Švedska, koja nije poduzimala mjere - 1400 - rekao je jučer predsjednik Zoran Milanović i pozvao stručnjake da mu odgovore zašto je to tako, piše Jutarnji.hr. 

Milanović je u ovom slučaju u pravu, jer je u Hrvatskoj od početka epidemije, uz ili od koronavirusa, do jučer preminulo 8162 ljudi, što nas, s obzirom na broj stanovnika, stavlja na 21. mjesto EU prema smrtnosti.

Bolest se raširila

Više umrlih na milijun stanovnika imaju Mađarska, Češka, Bugarska, Slovačka, Belgija, Slovenija i Italija. Broj preminulih svakim je danom sve manji, a jučer je Nacionalni stožer civilne zaštite izvijestio o dva smrtna slučaja, što je uzročno-posljedično povezano i s padom broja zaraženih. Ipak, zimski val odnio je gotovo pet tisuća života.

Više članova Znanstvenog vijeća Vlade kazalo je da su glavni razlog te crne statistike zakasnjele mjere u zimskom valu. Podsjećaju nas da su poslali i otvoreno pismo u kojem su tražili strože mjere, koje nikako nisu uključivale strogi lockdown, nego mjere koje su nas, kažu nam, kad su donesene, izvukle iz loše situacije.

- Mišljenja sam da su mjere zakasnile tri do četiri tjedna. Na žalost, kada su uvedene, bolest je već bila previše raširena, a znamo i sami da će od velikog broja zaraženih dio biti hospitaliziran, a dio će, nažalost, preminuti - kaže epidemiolog Branko Kolarić.  Sličnog mišljenja je i Ozren Polašek s Medicinskog fakulteta u Splitu, koji kaže da je dojma kako su općenito zemlje istočnog bloka imale veću smrtnost.

- Istina je da su mjere trebale biti uvedene ranije, ali odgovornost je na svima nama. Nezahvalno je konstantno se ponavljati, ali mislim da smo nakon gotovo godinu i pol dana naučili kako se virus širi i kakve posljedice može imati - kaže Polašek. Smatra i da se ne smijemo opustiti, jer ćemo na jesen imati isti scenarij, piše Jutarnji.hr. 

Pogrešne poruke

- Udio cijepljenih od 50 posto nije dovoljan, i to ne znači da bi epidemija bila 50 posto manja. Opasnost je tu, a izgubljenih preko osam tisuća života govori koliko je situacija ozbiljna - napominje. I drugi članovi Znanstvenog savjeta, koje smo kontaktirali, govorili su o zakasnjelim mjerama, ali nisu bili voljni to reći imenom i prezimenom, jer kažu da su sve rekli u Otvorenom pismu u studenom, nakon čega su imali probleme.

Tada su, podsjetimo, tražili da se uvedu mjere dok još brojevi nisu eskalirali, a kažu nam i da je bilo pogrešnih poruka, poput kolone sjećanja u Vukovaru.

Smrtnost u EU:

1. Mađarska 3107
2. Češka 2820
3. Bugarska 2599
6. Slovenija 2120
7. Italija 2105
8. Hrvatska 1999
10. Španjolska 1723
11. Francuska 1690
13. Rumunjska 1672
14. Litva 1620
15. Švedska 1431
18. Grčka 1201
19. Austrija 1178
20. Njemačka 1079
21. Nizozemska 1032
22. Irska 990
23. Estonija 954
26. Danska 435
27. Finska 74