“Trebamo razlikovati situaciju kad je netko prebolio pa se za par mjeseci opet pokazalo da ima simptome i pozitivan nalaz. Nema sustavne studije, ali bi se vjerojatno iz podataka laboratorija koji su najviše testirali mogao izvući takav podatak. Ono što se zna je da takvi većinom nisu trebali ponovnu hospitalizaciju”, rekla je Markotić.

“Što se tiče dugog covida, tu se situacija mora gledati od slučaja do slučaja. Pogotovo se to događalo u početku, kad se nije znala točna dinamika kliničke slike. Neke smo znali poslati doma pa bi onda razvili upalu pluća, a danas znamo da je to normalan tijek bolesti. Jedna od najsvježijih studija, možda i jedina relevantna za sada, objavljena je u Lancetu 17. ožujka, radili su ju Danci, oni su pratili oko 4 milijuna stanovnika koji su više puta testirani u prvom valu i onda opet u drugom valu testiranja. Našli su da općenito u toj ukupnoj populaciji, bez obzira na dob, zaštita je bila oko 79% od ponovnog obolijevanja. Ono što je sigurno važan rezultat i rezultat koji poziva na akciju je da su stariji od 65 godina imali samo 47% zaštite, tako da je zaključak da bi se trebalo docijepiti te osobe, barem one starije od 65 godina jer je visok rizik da se mogu ponovno inficirati. Stariji od 65 godina su više izloženi riziku ponovnog obolijevanja”, rekla je Markotić.

“U Splitu raste broj hospitalizacija, ali i kod nas u Zaraznoj i u Dubravi. Dobila sam maloprije analizu, ali se još uvijek ne vidi da je jako pala dob hospitaliziranih, ali mi vidimo da su većina između 50 i 60 godina. Primjećujemo da i puno brže punimo intenzivnu, to su primijetili kolege u Splitu. U 7-10 dana se puno povećao broj ljudi na brzom protoku kisika, to je na korak do respiratora”, rekla je Markotić.

“Prosječna dob umrlih se nije puno promijenila, ali prosječna dob oboljelih je pala na 42,5”, rekao je Capak.