“Odvjetništvo je izrazito važan stup pravosuđa zbog uloge zastupnika prava građana i pravnih osoba u imovinsko-pravnom, trgovačkom, upravnom ili nekim drugim postupcima i zbog takvog položaja u odvjetničkoj profesiji se isprepliću razni interesi, utjecaji i različita prava. Kako bi se uspješno oduprlo takvim utjecajima, treba tražiti sustavna rješenja u pogledu jačanja integriteta odvjetnika u čemu ključnu ulogu ima Hrvatska odvjetnička komora i Odvjetnička akademija, ali i Ministarstvo pravosuđa i uprave u svojim zakonskim okvirima”, kazao je Ivan Malenica na okruglom stolu “Bez neovisnog odvjetništva/odvjetnika nema ni pravde” u organizaciji Hrvatske odvjetničke komore (HOK).

Ministar je za iduću godinu najavio stupanje na snagu izmjena i dopuna Zakona o sudovima vezanih za formiranje obiteljskih sudskih odjela u čemu je, kako ističe, veliku ulogu odigrao i HOK koji je predložio da odvjetnici koji rade u obiteljskim predmetima budu educirani i certificirani radi bolje zaštite stranaka u postupku.

Predsjednik HOK-a Josip Šurjak je istaknuo da je europsko pravo prirodno pravo koje nikada nije bilo nametnuto hrvatskim odvjetnicima te da je odvjetništvo ustavna kategorija i služba. ”Mi stalno naglašavamo kako mi nismo trgovci jer ako počnemo prodavati usluge mi više nećemo biti služba niti imati obvezu služiti onima kojima moramo služiti”, naglasio je.

Zamjenica predsjednika Ustavnog suda RH Snježana Bagić ocijenila je kako se svijet ne može zamisliti bez odvjetnika kojem je dužnost da zastupa stranku najbolje što zna.

”Ne sumnjam da se uređeno društvo koje počiva na načelu prava i prave sigurnosti ne može zamisliti bez odvjetništva kao jednog od jamaca prava i slobode. U okviru pravosudnog sustava sudovi i odvjetništvo su samo prividno međusobno suprotstavljeni. Riječ je o dvije strane jednog novčića u kojem svaka strana, ispunjavajući svoje zadaće, služi istom cilju – zaštiti prava i interesa građana i promicanju vladavine prava i pravne sigurnosti”, kazala je Bagić.

Bivši predsjednik HOK-a Robert Travaš je naglasio da je država dužna osigurati samostalnost i neovisnost odvjetništva jer samo potpuno neovisan odvjetnik može uspješno zaštititi prava pojedinaca, ali i zaštiti pojedinca od samovolje države.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić je naglasio kako podržava odvjetništvo kao dio pravosuđa, ali je naglasio da se u obavljanju odvjetničke dužnosti kao pravosudne aktivnosti očekuje odgovornost u svemu, a prije svega u procesnoj disciplini.

Davor Bubalo iz Odvjetničkog zbora HOK-a rekao je da je radna skupina HOK-a predložila zakonsko rješenje koje se odnosi na odvjetničku mogućnost snimanja sudskih rasprava jednostavnim i besplatnim alatom. Riječ je o rješenju koje zakonodavstvo već poznaje i koje je uspješno implementirano u Zakon o kaznenom postupku kojim je dana mogućnost odvjetnicima da prije snimanja upozore suce kako snimaju raspravu.

”Ovo rješenje se pokazalo kao svrhovito, a praksa je pokazala da je ono ojačalo neovisnost odvjetništva i vladavine prava”, smatra Bubalo.

Predsjednica Odvjetničke akademije HOK-a Laura Valković je zaključila da je neovisnost odvjetništva ”krunski dragulj koji trebamo njegovati, čuvati i dalje razvijati” te kako otvorena pitanja resornog ministarstva i odvjetništva treba zajednički rješavati radi samostalnosti i neovisnosti odvjetništva.