Krajačić-Bucić je istaknula da u Hrvatskoj nije prijavljen nijedan tromboembolijski slučaj nego da se te prijave odnose na druge zemlje koje su koristile cjepivo AstraZenece.

“U Hrvatskoj nije prijavljen nijedan tromboembolijski slučaj, sve ove pojave su vezane uz primjenu cjepiva AstraZenece u drugim zemljama EU. S obzirom na to da je serija o kojoj se radi veličine milijun doza, za očekivati je da će se pojavljivati nuspojave prema onim nuspojavama koje su opisane u informacijama o lijeku. Stoga ove nuspojave, s obzirom na to da nisu uključene u informacije o lijeku, one se posebno trenutno razmatraju i ocjenjuju se pri Europskoj agenciji za lijekove. Za sada, preliminarni rezultati ne dovode u uzročno-posljedičnu vezu s primjenom cjepiva”, kazala je Krajačić-Bucić za N1. 

‘Cjepivo AstraZeneca se može dalje primjenjivati’

Istaknula je da se cijepljenje s AstraZenecom u EU može nastaviti.

“Preporuka EMA-e je da se cjepivo i dalje može primjenjivati bez opasnosti od rizika od razvoja takvih nuspojava.”

Krajačić-Bucić je otkrila i koje se nuspojave najčešće javljaju nakon cijepljenja cjepivom AstraZenece.

“Do sada je zaprimljeno nešto više od 350 nuspojava koje su u 90% slučajeva blage naravi. Odnose se na glavobolju, zimicu, umor, bol na mjestu primjene, bol u mišićima, zglobovima, povišenu temperaturu, a 10% slučajeva su nešto malo veće nuspojave. Međutim, trenutno su one u ocjenjivanju. Ono što se može potvrditi je da su te nuspojave u skladu s opisanim nuspojavama u informacijama o lijeku, a slične su i nuspojavama koje se odnose na ostala cjepiva koja su trenutno u primjeni”, objasnila je Krajačić-Bucić.

‘Liječnik treba procijeniti rizik’

Dodala je da do sada u Hrvatskoj nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost između cijepljenja i tromboembolijske reakcije.

“Na liječniku koji primjenjuje cjepivo je da temeljem anamneze bolesti procijeni određeni rizik. S obzirom na to da se pojava trombolije nezavisno od cijepljenja pojavljuje u populaciji u velikom broju slučajeva, liječnik opće medicine mora procijeniti rizik. No, u ovom trenutku nije dokazana uzročno-posljedična povezanost tako da je i dalje preporuka da se cijepi tim cjepivom bez sigurnosnih problema”, istaknula je Krajačić-Bucić za N1.

Koje su teže nuspojave?

Navela je i koje su do sada prijavljene teže nuspojave nakon cijepljenja protiv covida-19.

“U odnosu na sva cjepiva do sada primijenjena protiv bolesti covid-19, oko 10% se smatra da su teže nuspojave, a to podrazumijeva prvenstveno alergijske reakcije koje se odnose na svrbež i osip. Te reakcije relativno brzo i bez terapije se povlače. Što se tiče malo težih alergijskih reakcija, tu se može ubrojiti i anafilaktička reakcija. Međutim, do sada je samo jedna anafilaktička reakcija na cjepivo AstraZenece, kod koje je u razmatranju ta povezanost, a kod Pfizera se dokazala jedna anafilaktička reakcija”, kazala je Krajačić-Bucić i dodala:

“Što se tiče fatalnih ishoda, u Hrvatskoj nije dokazan nijedan slučaj koji bi bio uzročno-posljedično povezan. Od svih prijavljenih smrtnih slučajeva, šest slučajeva nije sigurno povezano, dva su slučaja za koja se nije dokazala vjerojatna povezanost, a u još šest slučajeva se prikupljaju dodatni podaci na osnovi kojih bi se to moglo neosporno utvrditi.”