Krešimir Luetić je kazao za N1 da je hipotetska situacija u kojoj se ne može pružiti potrebna terapija pacijentima, neprihvatljiva i zabrinjavajuća.

“Dug nije nešto novo. Desetljećima postoje značajni dugovi u zdravstvu što govori o nesrazmjeru prihoda i rashoda. Sad je interval eskalacije krize s dugom, prijetnje blokadom i blokada sve kraći. Mislim da je trenutna situacija intenzivirana koronakrizom u smislu povećane potrošenje i smanjenog prihoda, odnosno davanja za zdravstvo”, rekao je Luetić.

Na pitanje koliko bolnice mogu izdržati ako dođe do obustave, kaže: “Bolnice imaju određene zalihe, no one nisu velike i dugoročne, broje se na razini dana, eventualno koji tjedan. Već danas na najavljenom sastanku nadam se da će Vlada i veledrogerije postići sporazum i da će se isporuka lijekova nastaviti. Očito trebamo naći bolji način financiranja zdravstva. Pitanje je je li održiv ovaj Bismarckov model u kojem 30% građana iz plaća izdvaja za sustav zdravstva, a 100% građana ima zajamčene zdravstvene usluge. Trebamo to redefinirati da se i iz proračuna izdvaja na godišnjoj razini veća količina novca. Potrebna je i racionalizacija da sustav s obje strane bude što balansiraniji.”

“Po glavi zaposlenika izdvajamo možda u najvećem postotku, a zaposlenih u odnosu na broj osiguranih je malo, 30%”, dodao je.

Ističe da sustav tako funkcionira već desetljećima i napominje da od početka koronakrize nije bilo prostora za reforme:

“Govoreći o trenutnoj situaciji, ministar sigurno nije imao primjereno vrijeme da se bavi reformama zdravstva zbog pandemije. Ako se vratimo u 2014., kad je Sabor usvojio plan razvoja bolnica, da je to usvojeno za vrijeme vlade lijevog centra, taj plan je usvojen bez ijednog glasa protiv. No, na njegovu implementaciju u proteklih 6,7 godina prije korone nije učinjeno ništa. To je dokaz koliko reforme ostaju mrtvo slovo na papiru.”

Dodaje da je problem neplaćenih prekovremenih sati samo parcijalno riješen i to tužbama liječnika protiv institucija. “Procjena je između 4 i 5 tisuća liječnika tužilo ustanove, to je većina, a da se ukupan dug kreće do milijardu kuna”, rekao je Luetić.

Treći val pandemije

“Bez sumnje svjedočimo trećem valu”, naglasio je Luetić i dodao: “Posebno zabrinjava da je Hrvatska sad na bazi dvotjedne i tjedne incidencije najgora u EU, imamo najbrži rast novozaraženih, a to ćemo za koji tjedan vidjeti u bolnicama. Primjerice danas u odnosu na prije četiri tjedna imamo gotovo dvostruko više pacijenata na respiratorima, gotovo 60% više pacijenata je u bolnicama, a tek smo prije koji dan dosegli razinu od 1.000 novozaraženih na dnevnoj bazi.”

Ističe da je sadašnji broj posljedica zaraze otprije dva do tri tjedna, a tad su brojevi bili znanto niži. “Danas ćemo vjerojatno svjedočiti broju od 2.000 i više zaraženih, a u bolnicama ćemo tu sliku vijdeti kroz dva tjedna”, rekao je.

Najveći broj novozaraženih u Hrvatskoj je zabilježen 10. prosinca kad smo imali 4.620 novozaraženih u 24 sata. “Ako pogledamo trend rasta zadnja četiri tjedna, izgledno je da će brojevi doseći i više od 4.000. Hoće li se to dogoditi, ovisi o svima nama. Ako dosegnemo takve brojeve, vjerojatno ćemo u bolnicama opet imati velik broj hospitaliziranih, vratiti se raditi na covid odjele, a čini se da će biti potrebe za tim.”

Luetić smatra da terase nisu najveći problem i da se čini da se ugostitelji drže mjera.

“No, svaki pojačani kontakt u situaciji bujanja epidemije je rizičan pa i svako komuniciranje među ljudima. Dobro je što dolaze školski praznici, treba promisliti o prelasku na model C jer je tu najviše grupiranja u zatvorenom prostoru.”

Napominje koliko je važno cjepivo: “Koliko je ono važno i jedini izlaz pokazuje jučerašnji podatak da u Londonu u 24 sata nije umrla nijedna osoba od covida. To je grad s više od 5 ili 6 milijuna ljudi, svaki dan ima visok broj umrlih, a jučer nijednog. Na britanskim TV kanalima vrti se u uglu brojač cijepljenih osoba, jučer je bio 58% odraslih građana Velike Britanije i to jasno pokazuje koliko je važno. Podaci iz Izraela, SAD, Velike Britanije pokazuju da cijepljenje dovodi do smanjenog broja zaraženih.”

Cijepljenost liječnika je viša od 75%, u nekim bolnicama viša i od 90%. Luetić kaže da su time jako zadovoljni, posebno kad se još uzmu u obzir oni koji su preboljeli. “Za ostale zdravstvene radnike to se još ne može reći, no nadam se da ćemo s vremenom vidjeti sve veću cijepljenost i medicinskih sestara i drugih”, dodao je.