Korkut kaže da je velik nesrazmjer osoba koje traže posao i onih koji su u HZZO-u prijavljeni kao nezaposleni, kao i da to nisu sve ljudi koji su otišli van, ali ima puno nezaposlenih koji rade po nekoj drugoj osnovi.

Kaže i da je velik broj ljudi koji ne uplaćuju, a koriste povlastice zdravstvenog osiguranja. Smatra da se zakonom to treba bolje regulirati.

Upitan što je s onima koji su otišli u inozemstvo, a koriste zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, Korkut je rekao da su se oni bili dužni odjaviti u Hrvatskoj.

“Za neke koji su se, naprimjer, zaposlili u Njemačkoj, dobijemo od te države informaciju da su tamo zaposleni i upit jesu li zdravstveno osigurani. Problem je s ljudima u Irskoj gdje poslodavac nije dužan plaćati zdravstveno osiguranje”, rekao je Korkut za HRT.

“Među 300.000 osiguranika sigurno je onih koji više nisu ovdje, ali ima i onih koji su ovdje i koji će, po novom zakonu, morati izabrati način na koji će se osigurati”, kazao je i naglasio da zdravstveno osiguranje nitko neće izgubiti. Istaknuo je i da mu je žao što se radi panika oko toga.

“U HZZO-u ne volimo izraz “lažna bolovanja”, možda je bolje reći “neopravdana bolovanja”, kako se ne bi podrazumijevalo neko kriminalno djelo. Često su bolovanja neosnovano duga i medicinski više nisu indicirana. Kuburimo s time niz godina, a covid je to stavio u prvi plan, rekao je Korkut i pojasnio da se s dijagnozom covida ide na bolovanje kao i s bilo kojom drugom dijagnozom. No, ako je netko u samoizolaciji zbog kontakta, a nije bolestan, to plaća direktno HZZO. Rekao je i da su troškovi zbog izolacije zbog covida za HZZO bili 234 milijuna kuna do sada”, rekao je.

“Na testiranja nam je otišlo oko 1,5 milijardi kuna, na akutna liječenja isto 1,5 milijardi, a cjepiva smo platili oko 610 milijuna kuna. Tu su i lijekovi koje smo naručivali za Kliniku “Fran Mihaljević””, rekao je Korkut.

Upitan je i hoće li se povećati kontrole bolovanja.

“Naši kontrolori obilaze liječnike opće prakse redovito, svaka dva do tri tjedna, a izvanredno ako poslodavac sumnja u određeno bolovanje. Sada nam je aktualniji sustav ‘Zovi doktora’ i HZZO je samo želio pomoći osiguranicima da dođu u kontakt sa svojim liječnicima jer to zna biti jako frustrirajuće. Putem tog sustava samo povratnu informaciju prosljeđujemo doktorima opće prakse, rijetko je bilo neugodnih situacija – oko 30-ak”, rekao je Korkut, koji je otkrio i zbog čega Hrvati najčešće idu na bolovanje.

“I dalje su dijagnoze na lokomotornom sustavu najčešće. Tu su i sezonske bolesti, prehlade, gripe, covid. Na vrhu su i onkološki bolesnici, kao i duševne bolesti”, odgovorio je Korkut za HRT.

Što se tiče broja pada zaraženih od koronavirusa rekao je da bi volio da je to tako, ali da treba još vidjeti i da se u svakom slučaju treba cijepiti.