Nakon prve faze slijedi druga faza popisa od 27. rujna do 17. listopada, kada gotovo 8000 popisivača izlazi na teren kako bi popisali s pomoću elektroničkih uređaja one koji se nisu popisali online, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana. No, kako će se kontrolirati točnost podataka koje će građani dati samopopisivanjem ili tijekom terenske faze popisa?

Referentna točka popisa je 31. kolovoza 2021. te će, prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, u popis stanovnika Hrvatske ući svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili došli u mjesto stanovanja s namjerom da u njemu ostane bar godinu dana.

Popisni upitnik se sastoji od tri dijela – osobe, kućanstva i stanovi – i sadrži 38 pitanja. Jedan član kućanstva može popisati sve članove svog kućanstva preko sustava e-Građani i takvo samopopisivanje primjenjuje se prvi put u Hrvatskoj.

Kazna za netočne i nepotpune rezultate

Nakon završenog samopopisivanja građani će dobiti kontrolnu šifru (kod) koju će slikati ili isprintati i dati popisivaču. Ne moraju popisivača nakon samopopisivanja u drugoj terenskoj fazi popisa primiti u kuću, dovoljno je da mu daju kontrolnu šifru. Popis se temelji na izjavi građanina koji je odgovoran dati točne podatke. U protivnom kaznom od 2000 do 5000 kuna kaznit će se građani koji odbiju dati podatke o popisnim jedinicama te oni koji daju netočne i nepotpune podatke tijekom popisa.

No, kako će iz DZS-a kontrolirati jesu li građani dali točne i potpune podatke s obzirom na to da se popis temelji na izjavi građana i da popisivač nema pravo tražiti osobne dokumente, ni sumnjati u točnost podataka, a s druge strane, ako građani ne daju podatke o popisnim jedinicama ili ne daju točne i potpune podatke, prijeti im novčana kazna?

Iako više od 1000 kontrolora nadzire rad popisivača, kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka, kako će kontrolirati točnost svih podataka tijekom obrade podataka, kako će se provjeriti točnost podataka za iseljene koji se nisu odjavili ili za fiktivne stanovnike koji su prijavljeni u Hrvatskoj, a ovdje ne žive?

Što će biti i s popisivanjem praznih stanova, kuća i vikendica i ulaze li u evidenciju?

“Državni zavod više je puta prenosio da podaci koje osobe daju trebaju biti potpuni i točni. Popisivači će s tim upoznati članove kućanstva. Popisivač ne može provjeravati tijekom popisivanja točnost podataka jer se Popis temelji na izjavi. No, tijekom obrade podataka, Zavod će uparivati podatke s podacima iz administrativnih baza i kontrolirati točnost i pouzdanost podataka. Osobe koje žive izvan Hrvatske ne popisuju se. Osobe koje imaju kućanstvo u Hrvatskoj mogu popisati članovi njihova kućanstva u Hrvatskoj samostalno u elektroničkom sustavu e-Građani ili u drugoj fazi popisivanja davanjem podataka popisivaču. Stambene jedinice koje su prazne bit će popisane kao prazni stanovi”, odgovorili su Večernjem listu iz DZS-a.

Demograf Marin Strmota govori da ovaj popis stanovništva u svakom slučaju neće biti usporediv s prošlim.

Rezultati nakon 60 dana

“Ne znam koji će biti mehanizmi provjere točnosti prikupljenih podataka popisom stanovništva i s kojim su sve bazama podataka u Državnom zavodu za statistiku umreženi. Nejasno je i kako će se kontrolirati da se ne popišu fiktivni stanovnici, primjerice vide li se IP adrese odakle su građani popunjavali popisni upitnik? Ne budu li dobri mehanizmi kontrole, manipulacije su moguće”, govori Strmota.

Nakon Popisa stanovništva, kućanstva i stanova, trebali bismo saznati ima li Hrvatska manje od četiri milijuna stanovnika. Također, saznat ćemo kakav je sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, koji su glavni izvori prihoda građana, u kakvim stanovima i kućama žive, koliko je samaca, (izvan)bračnih parova, razvedenih, udovaca i građana u životnom partnerstvu. Prvi rezultati popisa objavit će se 60 dana od završetka popisa na terenu, piše Večernji list.