Otkako se Hrvatska pridružila europskoj monetarnoj uniji, kuna više nije prihvaćena kao valuta. Usprkos raširenim pretpostavkama da će se cijene dobara jednostavno “prebaciti” s kuna na eure u trenutku prelaska na novu valutu, to se nije dogodilo, prenosi N1.

Od prvog siječnja, kada je jači euro naglo izbacio slabiju kunu s tržišta i “euroizirao” sva dobra, usluge i transakcije u zemlji, troškovi života u Hrvatskoj značajno su porasli. Nažalost, teško razdoblje prelaska, kao i inflacija diljem EU-a, nisu smanjile ovaj teret.

Porast u cijenama značajno je veći nego se predviđalo, u nekim slučajevima prelazeći 10 ili 15 posto.

Financijski pritisak najjače osjeća srednja klasa u Hrvatskoj, no i turisti će primijetiti udar. Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović kaže da inflacija u zemlji trenutno iznosi 13.5 posto, a najviše su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića. I druge industrije su također pod pritiskom.

Ministar upozorava da maloprodajni lanci “besramno pokušavaju zavarati kupce zaokružujući cijene na sljedećih 10 ili čak i više.”

Svima je jasno da će se rast cijena u restoranima, hotelima, apartmanima i turističkim atrakcijama kretati od prosječnog do ogromnog.

Zaključak je da Hrvatska više nije financijski pristupačnija od Italije ili Španjolske.

Također ne obećava da je u tek pet dana prijavljeno čak 1.738 slučajeva kršenja pravila o prelasku na euro. Ministar je izjavio da su “sve alternative na stolu”, uključujući stvaranje crnih lista i zamrzavanje cijena “širokog spektra proizvoda” kako bi se spriječilo da cijene rastu izvan kontrole, ali i zaštitilo građane i turiste od nepoštenih praksi.