Zahtjeve ugostitelja na obali da se mjere popuste u smjeru da se radi iza ponoći ne odbacuje a priori.

'Ako rade na otvorenom i nije gužva, svejedno je je l' je pola 12 ili je 1 iza ponoći. Problem je jedino ako bi taj rad iza ponoći podrazumijevao rad na zatvorenom u velikoj gužvi, slabo ventiliranom prostoru u kojem svako pljucka okolo po svima drugima, a među njima sigurno netko može biti zaražen', objašnjava Kaić za RTL.

Uspoređujući funkcioiranje Covid potvrda u Hrvatskoj sa strogim podjelama i uvjetovanjima u Francuskoj i Italiji, Kaić kaže da se u Hrvatskoj i prije Covid potvrda i prije cijepljenja moglo funkcionirati na način da se drže maske, razmak, dezinfekcija površina i ruke i dok onaj tko je bolestan sjedi doma.

'I bez Covid potvrda se može živjeti uz epidemiološke mjere, ali nisu apsolutna sigurnost zapravo. Tu je najveći problem s Covid potvrdama izdanim na temelju negativnog brisa u roku zadnjih 48 ili 72 sata jer bris može biti lažno negativan, osoba može biti u vrijeme uzimanja brisa negativna, a drugi dan pozitivna ako se zarazila prije par dana. Ako je puno ljudi koji su na temelju tog negativnog brisa na hrpi, to je jako puno osjetljivih, to su ljudi koji nisu ni cijepljeni ni preboljeli, a ako ih je veliki broj sigurno je netko zaražen makar i imao prije dva, tri dana negativan bris', tumači Kaić.

Dakle, ako je veliki broj ljudi s Covid potvrdom na temelju negativnog brisa, to je prilično dobar teren za širenje infekcije.

Govoreći o planovima za jesen i novu školsku godinu u smislu epidemiološkog okvira, primjerice o Covid potvrdama za prosvjetare, Kaić kaže da o tome razgovara Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Nacionalni stožer civilne zaštite.

'Bila je prošla godina, postojala je bez Covid potvrda i bez cijepljenja, ljudi su živjeli. Ja ne mislim da bi Covid potvrda bila rješenje, u smislu da tko ima Covid potvrdu ne treba se pridržavati mjera ako nam budu rasli brojevi. Mislim da se s Covid potvrdama i bez, treba se čovjek čuvati sebe i druge', poručio je epidemiolog.