Komentirajući kamatne stope, Perko je kazala kako se sada očekuje pad. “Ako gledamo kamatne stope Europske središnje banke (ECB), najavljen je pad. Činjenica je da smo na vrhuncu, dizanja više neće biti, a činjenica je i da se ne smije prerano ići u spuštanje, to je jedna od opasnosti koja vreba i scenarij koji bi trebalo izbjeći.”, rekla je za N1.

Dodaje da bi ECB trebao baratati nekim skupom podataka nakon pregovora o plaćama. “Konsenzus analitičara je da neko prvo smanjenje kamatnih stopa možemo očekivati polovicom godine”, navela je Perko.

Kako će se to odraziti na Hrvatsku?

“Mi u Hrvatskoj smo jako dobro prošli u razdoblju rasta kamatnih stopa. U Hrvatskoj je taj rast bio puno blaži i s većim odmakom, a jedan od razloga je i ulazak Hrvatske u eruo, povećana likvidnost kad su uplaćivali novac u banke za konverziju. Neke zemlje u EU imaju čak i dvoznamenkaste kamatne stope. Kad govorimo o stambenimi kreditima, prosjek kamatnih stopa je na razini 3,6 posto, dakle rast je od 0,6 postotnih bodova”, kazala je Perko.

Istaknula je da su u Hrvatskoj dvije trećine kredita s fiksnim ili kombiniranim kamatnim stopama. “Mislim da u Hrvatskoj, što se tiče zaštite potrošača, imamo jako dobru situaciju.”

“NRS ovisi o kamatnim stopama na depozitima, a one su počele rasti. Kod štednih depozita vidimo rast kamatnih stopa i one utječu na NRS. Dakle, tu ćemo imati rast, a ne pad, a oni krediti u poduzećima koji su vezani uz EURIBOR, koji su sad snažno rasli, kako bude krenuo pad kamatnih stopa ECB-a, očekuje se da će krenuti i pad EURIBOR. Dakle, ovisi kakvu kamatnu stopu imate i uz što se veže”, rekla je Perko objašanjavajući kako će ova situacija utjecati na kredite u Hrvatskoj.

Čekaju nas veće naknade u bankama

Perko se osvrnula i na ulaganja u trezorske zapise. “Podržavamo trezorce, oni su imali jako dobar odaziv i velik dio štednje se iz banaka odlio u trezorce. To je neminovno. Jesmo li očekivali toliki odljev depozita – ne, ali to je bilo neminovno”, kazala je Perko.

Komentirala je i povećanje naknada u bankama. “Velika većina banaka zadnje dvije godine nije povećavale naknade pa su neke to odlučile promijeniti. Neke naknade se povećavaju, a neke se čak i smanjuju, vjerovali ili ne. Najbolje je da svaki ptorošač ocijeni koji set usluga mu je potreban, neka usporedi i neka odredi što mu je potrebno.”

Dodala je da nema informaciju o tome koje će banke podizati naknade, a koje neće. “Svaka banka odlučuje za sebe i tu ne smije biti dogovora.”

Osvrnula se i na prešutine minuse u Hrvatskoj, navodeći da, prema posljednjim podacima, velika većina građana još nije prešla na dopuštena prekoračenja.

“Svi su dobili obavijest do 30. lipnja 2023. Podaci s kojima raspolažemo su s kraja rujna i dotad je mali broj građana, oko 245 tisuća, dogovorio prijelaz s prešutnog na dopušteno prekoračenje, što znači da nam je ostalo oko 1,5 milijun građana koji još to nisu ugovorili”, rekla je Perko i nastavila:

“Oni će dobiti od banaka mjesec dana prije isteka roka još jednu obavijest, neke banke to nude i preko internet bankarstva u par klikova. Oni koji ne žele, njima će banka ponuditi otplatu u najmanje 12 mjesečnih obroka.”