Ukupno je 4316 stanovnika Hrvatske sudjelovalo u ‘Istraživanju vještina u odrasloj dobi u Hrvatskoj’ koje je provela tvrtka IPSOS. 

Prema rezultatima razine postignuća u čitalačkoj pismenosti, kao i u matematičkoj pismenosti za sve zemlje sudionice istraživanja, Hrvatska je prva ispod prosjeka OECD-a, organizacije koja okuplja najrazvijenije zemlje svijeta.

Najlošije rezultate Hrvatska je postigla u domeni prilagodljivosti u rješavanju problema, koji se odnosio na digitalno rješavanje nekoga problema organizacije vremena, rekla je novinarima voditeljica istraživanja za Hrvatsku Nena Rončević nakon predstavljanja rezultata PIAAC-a u zgradi Ministarstva.

U tome je aspektu Hrvatska na tablici je 25. od 31 zemlje, iznad Izraela, a ispod Južne Koreje.
Iako je Hrvatska prema rezultatima u domenama čitalačke i matematičke pismenosti te rješavanju problema ispred nekih većih zemalja, ipak je daleko ispod Finske, Švedske ili Japana.

Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs kazao je da ćemo ‘uvijek biti daleko od nekih koji su tradicionalno cijelo vrijeme izvanredni’.
Fuchs je naglasio da je rezultatima istraživanja zadovoljan, te da to istraživanje Ministarstvu i obrazovnom sustavu, uz testiranja poput Nacionalnih ispita i Državne mature, daje egzaktne podatke na temelju kojih ‘može brusiti sustav obrazovanja od dječjih vrtića do obrazovanja odrasle’.

Što se tiče reforme strukovnoga obrazovanja, koja podrazumijeva povećanje broja sati matematike i hrvatskoga jezika nauštrb broja sati stranih jezika, što je javnost u javnome savjetovanju kritizirala, Fuchs je kazao da će ‘komentara uvijek biti’, kao i da rezultati istraživanja PIAAC potvrđuju dobre poteze u reformiranju obrazovnoga sustava.

‘Rezultati potvrđuju ono što smo htjeli postići podizanjem broja sati matematike i jezika u školama te reformiranjem strukovnoga obrazovanja u provođenje nastave u modularnom obliku’, kazao je Fuchs.

Istraživanje je pokazalo da u Hrvatskoj ne postoji značajna razlika u matematičkoj pismenosti ni u domeni prilagodljivosti u rješavanju problema između pripadnika muškoga i ženskoga spola, no žene su u Hrvatskoj postigle daleko bolje rezultate u čitalačkoj pismenosti.  

Zabilježena je negativna povezanost visokog postignuća u matematičkoj i čitalačkoj pismenosti s volontiranjem. Također, nema razlike između sudionika s visokim i niskim postignućima u sve tri domene i u prijavljivanju visokih razina političke učinkovitosti te u snažnijem društvenom povjerenju.

Program za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) najveća je procjena velikog opsega u području razumijevanja razvoja vještina odraslih na međunarodnoj razini, a Hrvatska je, uz još trideset zemalja i gospodarstava, uključena u drugi ciklus ovoga OECD-ova istraživanja.
Predstavljanje rezultata istraživanja provodi se u sklopu ESF projekta Daljnji razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih i podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja.