Stopa rasta od 4,8 posto u odnosu na studeni 2020. najviša je stopa rasta od veljače 2013. godine, a po procjenama analitičara RBA-e, u prosincu bi stopa inflacije mogla premašiti pet posto, piše N1.

“Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u studenome, uz mjesečni rast od 0,7 posto, što je godišnju stopu rasta gurnulo na 4,8 posto i tako nadmašilo sva očekivanja. Iako se ovakva kretanja čine relativno umjerena u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, činjenica je da je inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo devet godina”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austrije (RBA).

Najviše godišnje stope inflacije u EU u studenome bilježile su Litva, 9,3 posto, Estonija, 8,6 posto, i Mađarska, 7,5 posto, dok su najnižu stopu zabilježili Malta, od 2,4 posto, te Portugal, od 2,6 posto.

Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u Hrvatskoj zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,9 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 26,6 posto godišnje, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte.

Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije, pri čemu hrana i bezalkoholna pića za 5,7 posto, alkoholna pića i duhan za 5,6 posto, a stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva za 3,5 posto. Cijene hrane, koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice, nastavile su rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više šest posto.

“Od sredine godine, uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog ovogodišnjih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su inflatorni pritisci na cijene hrane”, komentiraju analitičari RBA-e. No nitko se ne usudi sa sigurnošću prognozirati što će se događati iduće godine.

“Za to bolje nazovite astrologe”, kaže u šali ekonomist Damir Novotny, priznajući da je po pitanju inflacije umjereni optimist jer je sve manje fundamentalnih razloga za rast cijena u globalu, prenosi tportal.

“Na temelju analiza postojećih trendova, vidimo da se cijene smiruju. Primjerice imate cijene građevinskog željeza, koje su ove godine porasle 300 posto, što nije normalna inflacija, nego šok. Što se tiče nafte, ona isto više nema razloga za rast jer je proizvodnja već godinama viša od potražnje. Najveći proizvođači stalno žele ograničiti proizvodnju jer ima viškova pa logika govori da bi cijene trebale padati”, kaže Novotny.

S plinom je priča nešto složenija jer cijenu na tržištu diktira praktički samo jedan jedni monopolist – ruski Gazprom – te može raditi što hoće. Drugi je par rukavica to što je cijena plina u Hrvatskoj, ali i ostalih komunalija, u sferi politike i ima malo doticaja s tržištem pa se cijene umjetno drže niskima odlukom politike, dodaje.

“Cijene hrane su ove godine porasle zbog slabih prinosa i suše, no očekuje se njihova stabilizacija. Cijene svinjskog mesa na burzama u Njemačkoj recimo padaju zato što i na tom tržištu ima viškova pa se isto može preslikati na Hrvatsku, pogotovo kad uđemo u eurozonu. Energenti su zasad daleko veća prijetnja za džepove građana jer ne možemo znati što će se događati s njima, no čini nam se da je inflacija jako visoka zbog skupe hrane jer to prvo osjetimo u novčaniku”, zaključuje.

Podsjetimo, Europska središnja banka u nekoliko je navrata poručila da u 2022. očekuje prestanak pritiska na cijene dok je Hrvatska narodna banka ovog tjedna potvrdila takve prognoze riječima da se iduće godine ne očekuje inflacija bitno viša od dva posto, no uz ogradu da postoje brojni ‘negativni rizici’ koji bi tu brojku mogli potjerati i više od željenih dva posto.