Sa splitskog KBC-a

Infektologinja: Još nisam doživjela da se antivakser pokajao, ali nije ni odbio kisik

Hrvatska   |   Autor: ŠibenikIN   |   10.11.2021 u 18:16

  Ilustracija/ŠibenikIN
Mirela Pavičić Ivelja, infektologinja koja od početka pandemije liječi covid bolesnike u splitskom KBC-u, dala je zanimljiv intervju za Slobodnu Dalmaciju.

Koliko među hospitaliziranima imate onih koji su dokazano preboljeli COVID, što je utvrđeno PCR-om?

Nije se vodila evidencija u tom smislu, ali u razgovoru s bolesnicima i svakodnevnim uvidom u medicinsku dokumentaciju dojam je da je tih bolesnika malo, čak i manje nego cijepljenih.

Postoji li mogućnost da se trenutačno u bolnici nalaze i oni koji su prije preboljeli COVID, ali s blagim simptomima ili asimptomatski, te ih se ne vodi u statistici? Otežava li to procjenu koja bi mogla reći u kojoj su mjeri podložni bolesti oni koji su se i prije susreli s virusom?

Upravo to. Kad se osoba cijepi, evidentirana je i to je neupitno. Što se preboljele bolesti tiče, ako se radilo o asimptomatskoj ili blažoj infekciji, moguće je da osoba nije ni testirana pa samim time ni evidentirana. Nakon preboljelog COVID-a 19 kratkoročni rizik reinfekcije je nizak, osobito u prvih šest mjeseci.

Ipak, neke studije ukazuju na to da razina imunosnog odgovora ovisi i o težini kliničke slike, pa asimptomatske i blaže infekcije dovode do stvaranja niže razine antitijela. Iz toga zaključujemo da je moguće da su trenutno hospitalizirani i neki bolesnici koji su prije imali COVID, ali blagi oblik bolesti.

Neki su ljudi pozitivni na koronu i više tjedana nakon preboljenja. Jeste li upoznati s tim fenomenom?

Dugotrajno pozitivan bris na SARS-CoV-2 ne znači da je osoba zarazna. Koncentracije virusne RNK koja se u tom slučaju otkrije uglavnom se niske i smatraju se neinfektivnima. To je i jedan od razloga što negativan bris više nije uvjet za prekid izolacije, nego minimalno 10 dana od pojave simptoma, uz uvjet prestanka vrućice i poboljšanja respiratorne simptomatologije. Iznimka su imunokompromitirani bolesnici.

Što vam kažu oni koji imaju tešku kliničku sliku, a bili su antivakseri ili su negirali postojanje bolesti? Jesu li se pokajali?

Iako od početka radim u COVID stacionarima, još nisam doživjela da se neki antivakser naglas pokajao, ali nije ni odbio liječenje ili kisik za bolest koju je omalovažio.

Je li vas strah zime?

Nije me strah, u ovoj fazi mi se borimo s apsurdnom situacijom nepotrebnog ugrožavanja zdravstvenog sustava pod krinkom raznih prava bez ikakvih obveza. U ovim izazovnim uvjetima cilj je pružiti najbolju moguću skrb bolesnicima, što bolje organizirati posao, iskoristiti bolničke resurse, u smislu prostora, a osobito osoblja. Liječnici i sestre s raznih bolničkih odjela sudjeluju u radu Respiracijsko-intenzivističkog centra. Pritom, naš zadatak nije samo liječiti COVID-19, nego i sve druge bolesti koje nisu nestale s pojavom virusa SARS-CoV-2.

Što mislite o raznim procjenama stručnjaka? Jedni govore da će pandemija završiti u siječnju, drugi da će biti gotova u ljeto.

 Mislim da su to nagađanja i nijedno ne doživljam pretjerano značajnim. Prema nekim ranijim predviđanjima, pandemija je trebala odavno biti iza nas. Ipak, za bilo kakve procjene ključna je procijepljenost populacije na koju se odnosi.

Oporave li se do kraja pluća kod osoba koje su imale tešku kliničku sliku ili su završile na respiratoru?

Iako kod nekih bolesnika zaostanu kronične posljedice, vrlo smo zadovoljni kako se većina naših bolesnika oporavi. Anesteziolozi i intenzivisti drugih struka odrađuju uistinu dobar posao, tim se bolesnicima sve vrijeme provodi i fizikalna respiratorna terapija, poslije se kontroliraju u post-COVID ambulanti i imamo povoljne povratne informacije od naših pulmologa vezano uz bolesnike koji su skinuti s respiratora, ali i drugih neinvazivnih oblika ventilacije.

Što mislite o kontroverznom lijeku Ivermektinu, koji propisuju i neki naši liječnici?

Dosadašnja istraživanja dala su oprečne rezultate u pogledu primjene Ivermektina i lijek nije dio službenih smjernica. Veće nade polažem u antivirusne lijekove koji su u najavi, a koji bi se davali u obliku tableta u prvim danima bolesti i potencijalno spriječili nastanak teškog oblika COVID-a 19. Terapiju sličnog principa već godinama koristimo za gripu.

Kako komentirate činjenicu da je Hrvatska, prema podacima ECDC-a, trenutno koronom najteže pogođena zemlja, odnosno prošli smo put od jako povoljne situacije ljetos do ove sadašnje korona-drame?

U nekim smo izvještajima najteže pogođena zemlja, u nekima četvrta... Nebitno, to je situacija u koju smo se sami doveli. Posao mene i mojih kolega je liječiti, mi na tu situaciju ne možemo utjecati. Ipak, nadam se da su naši građani shvatili ozbiljnost trenutka, redovi za cijepljenje posljednjih dana bude optimizam.

Cijeli intervju pročitajte na Slobodnoj Dalmaciji!

Podijeli: