Hrvatska je zauzela 58. mjesto na Indeksu demokratičnosti za 2023. godinu kojeg izračunava The Economistov ‘Economist Intelligence Unit’, piše magazin Forbes.

Riječ je o istraživanju provedenom na 165 država i dva neovisna teritorija koji obuhvaćaju veliku većinu država i gotovo svu populaciju svijeta. Ovisno o rezultatu, države su podijeljene u četiri grupe: pune demokracije, demokracije s nedostatkom, hibridni režimi i autoritativni režimi.

U prvoj skupini se nalaze tek 24 države, a predvode je Norveška, Novi Zeland, Island, Švedska i Finska. Samo 7,8 posto svjetske populacije nalazi se u ovoj skupini. U drugoj skupini ih je 50 i ona predstavlja 37,6 posto svjetske populacije. Uključuje i neke razvijene države poput SAD-a, Italije i Belgije. Kad je u pitanju regija, očekivano predvodi Slovenija na 31. mjestu, a najveći skok zabilježila je Crna Gora koja se nalazi na 52. mjestu. Hrvatska je na 58. mjestu između Namibije i Mongolije, a iza nje su Srbija (64.), Sjeverna Makedonija (72.) i Bosna i Hercegovina (94.) koja se nalazi u skupini hibridnih režima. Za Kosovo nema raspoloživih podataka.

Što se pojedinačnih vrijednosti tiče, Hrvatska ima ukupnu ocjenu 6,50. Identičnu ocjenu imala je zadnje četiri godine, no ne uvijek uz istu poziciju. Dugoročno gledano, trend Hrvatske i dijela zemalja je silazni. Najbolji rezultat bio je 2006. godine, na samom početku izračunavanja i iznosio je 7,04.

U području izbornih procesa i pluralizma ima visokih 9,17, u području funkcioniranja Vlade 6,07, u području političke participacije 6,11, u području političke kulture 4,38, a u području građanskih sloboda 6,76.

U trećoj skupini su 34 države i 15,2 posto svjetske populacije. Ona uključuje države poput Meksika, Ukrajine, Kenije i već spomenute Bosne i Hercegovine. U četvrtoj skupini je 59 država i 39,4 posto svjetske populacije. Neke od njih su Rusija, Kina, Iran i Pakistan, piše Forbes.