Ovakva kombinacija ukazuje naravno na skori kraj ere jeftinog novca, odnosno na to da je razdoblje niskih kamata pri kraju.

Tu su očekivanja da bi pandemijski, krizni program otkupa vrijednosnih papira ECB-a mogao završiti u ožujku iduće godine, a rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju ‘asset purchase program’ povećati ili biti na razini koja je bila regularna do sada, piše Novi list.

U jednom i drugom slučaju, prvo što će se događati u sekvenciji poteza središnjih banaka je završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa, gdje u Europi to znači prvo vjerojatno promjenu negativnih kamatnih stopa, odnosno negativnih depozitnih kamatnih stopa.

To nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu, rekao je guverner, dodajući da je zbog ovih očekivanja već došlo do prvih korekcija cijena obveznica i dionica. Znači, uvjeti financiranja su zasad povoljni, ali se očekuje početak postupne normalizacije monetarne politike, zaključio je. Dakle, kvantitativno popuštanje se bliži kraju, a postupni rast kamatnih stopa sve je bliže.

Rast kamatnih stopa razveselit će štediše, koji sada na svoje uloge u bankama ne dobivaju gotovo nikakav prinos, a s obzirom na to da inflacija raste, realna kamata čak im je i negativna, odnosno nagriza glavnicu. Depoziti se podižu, pri čemu se vani više sele prema tržištu kapitala, a kod nas prema tržištu nekretnina, koje je trenutno najpopularnije mjesto za »deponiranje« viškova likvidnosti. Otud i toliki rast cijena, objašnjavaju u Novom listu.

Promjena trenda kamatnih stopa, iz padajućih u rastuće, mogla bi promijeniti preferencije. No, kod nas samo 20 posto građana drži 90 posto depozita, pa će u ovom slučaju na dobitku ipak biti manjina.

Rast kamatnih stopa neće međutim razveseliti dužnike, odnosno korisnike kredita, ili one koji se tek spremaju podići ih, jer će kapital postati skuplji. To vrijedi i za građane i za poduzeća i za državu.