Zaštitari u školama, angažirani kao jedna od prvih mjera nakon ubojstva učenika u zagrebačkoj osnovnoj školi, do sljedeće školske godine bit će prošlost. Njih će, naime, zamijeniti osobe zadužene za sigurnost, koje će morati proći edukaciju, a kako doznaje Večernji list, kurikulum na kojem će se zasnivati njihova edukacija je gotov. Finaliziraju se detalji, lektorira sadržaj kurikuluma.

Budući operativni djelatnici za sigurnost i civilnu zaštitu u školama tako će, prema završenom kurikulumu, u edukaciji provesti 250 sati. Od toga će 110 sati biti učenje temeljeno na radu, dakle u ustanovi. Samu edukaciju budućih djelatnika za sigurnost moći će provoditi škole, odnosno odgojno-obrazovne ustanove iz sustava redovnog obrazovanja koje imaju odobrenje za provođenje programa obrazovanja odraslih.

Svi koji će krenuti na tu edukaciju morat će, dakle, svladati osnove razvoja djece i mladih u školskoj dobi, osnove komunikacijske vještine i pravila rada u odgojno-obrazovnim ustanovama, a u edukaciji će se susresti i s osnovama tehničke zaštite, zaštite od požara, eksplozije i civilne zaštite, osnovama samoobrane i uporabe sredstva prisile kao i dijelom koji podrazumijeva poslove zaštite i ovlasti operativnog djelatnika, a učit će i o ovlastima koje imaju u odgojno-obrazovnim ustanovama. Njihovim ulaskom u škole privremeno angažirani zaštitari napustit će obrazovne ustanove.

Uz angažirane školske osobe za sigurnost, a sudeći prema najavama ministra obrazovanja Radovana Fucksa, Hrvatska neće napustiti praksu zaključavanja vrata škola za trajanja nastave. Ministar Fuchs istaknuo je da su angažirani zaštitari privremeno rješenje, da je odmah u početku njihova angažmana bilo jasno istaknuto da zaštitarske službe mogu pokriti samo dio potreba, a da prilikom zapošljavanja osoba zaduženih za sigurnost u školama treba voditi računa koga se angažira. Dovršenim kurikulumom Hrvatska se ujedno približava i krajnjem roku u kojem je svaka školska ustanova bila obvezna izraditi procjenu postojećeg stanja i analizu rizika temeljem koje će se izraditi plan sigurnosti školske ustanove, odnosno definirati mjere sigurnosti i zaštite.

Sigurnosni timovi

Uza sve to, svaka je škola već dosad morala formirati školski sigurnosni tim u čiji je rad uključen ravnatelj, pedagog/psiholog, učitelji/nastavnici te predstavnici roditelja, koji će na redovitim sastancima analizirati potencijalne sigurnosne prijetnje i evaluaciju mjera. Na sastanke sigurnosnog tima mogu biti pozvani predstavnici osnivača školske ustanove, policije, civilne zaštite, socijalnog rada, zdravstva i drugih relevantnih dionika. Dva puta godišnje sve će škole, među ostalim, morati simulirati evakuacije i druge krizne situacije, a u takvim vježbama trebaju sudjelovati i roditelji.