Konkretno, istaknuli su, prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1.290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1.079 eura.

Kada se analiziraju razlike u plaćama po djelatnostima, najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena je detektiran u sektoru prodaje, 20 posto te administrativnim djelatnostima, 19 posto. S druge strane, najmanje razlike su primjećene u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada, pet posto, te u umjetnosti, zabavi i sportu, šest posto. Kako je istaknuto, kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko devet posto manje od muškaraca.

Tako, gledajući po radnoj poziciji, najveća razlika u plaćama po spolu prisutna je kod agenata u prometu nekretninama, gdje su žene u prosjeku plaćene 33 posto manje. Za pozicije menadžera za razvoj poslovanja, rukovoditelja osiguranja kvalitete, voditelja digitalnog marketinga te.NET programera to iznosi po 29 posto.

S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene na poslovima kemijskog laboratorijskog tehničara, 17 posto, CSR specijalista i pravnog savjetnika, za po 12 posto, te projektnog planera i poslovnog tajnika, za po sedam posto, izvijestio je portal MojPosao.

Najmanje razlike u plaćama među najmlađima i najneiskusnijima

Najmanje razlike u plaćama prisutne su među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva. "Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u razdoblju kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo", ocjenjuje se.

Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena su u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27 posto više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava,

- Primjerice, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11 posto manje od muškaraca, među onima s tri do pet godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18 posto među zaposlenicima s više od šest godina iskustva, navode s portala MojPosao.

Istaknuli su da osim dobi i obrazovanja, geografska lokacija također igra ulogu u razlikama u plaćama. Tako su najveće razlike primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Kod privatnih tvrtki su primjećene veće razlike u plaćama po spolovima u usporedbi s državnim tvrtkama. Na primjer, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19 posto manje od muškaraca, dok su u domaćim kompanijama te razlike nešto manje i iznose 15 posto. U državnim tvrtkama žene su plaćene 13 posto manje, dok najmanju razliku po spolu bilježi javna i lokalna samouprava, osam posto.

Niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama

Zaključno, navode s portala MojPosao, postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik. Na razlike tako mogu utjecati različite preferencije posla, pri čemu su žene često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.

Drugi faktor koji doprinosi rodnoj razlici u plaćama je porodiljni dopust. Žene su često obiteljski orijentirane i češće preuzimaju ulogu glavnog skrbnika za djecu. Porodiljni dopust i odsutnost s posla zbog brige o djeci mogu rezultirati manjkom radnog iskustva i time nižim plaćama za žene, navodi se.

Također, zbog još dijelom prisutnih rodnih stereotipa žene se često ne potiču na ozbiljno razmišljanje o karijeri te se suočavaju s očekivanjima koja ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama. Diskriminaciji na temelju spola i otežanoj identifikaciji rodnog jaza u plaćama između ostalog, napominje se, doprinosi i nedostatna transparentnost oko plaća.