Središnja svečanost bit će održana u Kninu, a program je koncipiran u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo s obzirom na specifične okolnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa zbog čega je broj uzvanika ograničen i određena je fizička distanca.

Dio svečanosti odvijat će se na stadionu NK Dinara uz najviše tisuću uzvanika i građana.

U Kninu se očekuje dolazak cijelog državnog vrha, no bez nazočnosti političkih predstavnika srpske manjine koji su najavili da ove godine neće doći na proslavu "Oluje".

Zvonjava crkvenih zvona i ove će godine u jutarnjim satima simbolično obilježiti ulazak Hrvatske vojske u Knin tijekom vojno-redarstvene operacije "Oluja".

Nakon toga slijedi podizanje zastave Republike Hrvatske uz intonaciju državne himne, čitanje povjesnice o Oluji te imena poginulih i nestalih pripadnika VRO “Oluja” , a predviđeno je i ispaljivanje počasnih plutona te prelet aviona MiG-21.

Nakon prigodnih govora, održat će se program akrobatske grupe 'Krila Oluje' oko 11 sati. U 11,45 sati misu u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta predvoditi će vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan. Navečer će se na Kninskoj tvrđavi održati koncert Orkestra Oružanih snaga i vatromet.

Završna oslobodilačka vojno-redarstvena akcija Domovinskog rata “Oluja” počela je 4. kolovoza 1995., u njoj su nakon četiri godine okupacije velikosrpskih agresora oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, a omogućene su i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.

Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200 tisuća ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u Bosni i Hercegovini te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Hrvatska vojska i specijalne policijske jedinice krenule su 4. kolovoza 1995. u 5 sati u napad duž crte od Bosanskog Grahova na jugu do Jasenovca na istoku, na bojišnici dugoj više od 630 kilometara. Hrvatske snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji stavljene su u stanje pripravnosti radi mogućeg napada Vojske Jugoslavije i Vojske Republike Srpske iz BiH.

U  prvim satima nakon početka oslobodilačke operacije, predsjednik Republike Franjo Tuđman uputio je poruku hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, u kojoj je pripadnike srpske paravojske pozvao da predaju oružje, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu djelatno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske pozvani su da ostanu kod svojih kuća i bez straha dočekaju hrvatsku vlast.

Na početku operacije Hrvatsko ratno zrakoplovstvo uništilo je neprijateljsko radio-relejno čvorište Ćelavac te središta veze na Petrovoj i Zrinskoj gori. Istoga dana, oslobođeni su Sveti Rok nedaleko Knina, koji se našao u okruženju, kao i više gradova i sela na širemu okupiranom području.

Najveći uspjeh u operaciji postignut je u prijepodnevnim satima 5. kolovoza, kad su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade Hrvatske vojske oslobodili Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.

Uz Knin, oslobođeni su i Gračac, Lovinac, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Primišlje u blizini Slunja i Dubica, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine.