Podatak je to, kako navode u priopćenju, iz godišnje publikacije Europskog parlamentarnog foruma za seksualna i reproduktivna prava, Kontracepcijski atlas.

Razočaravajući je podatak da je Hrvatska pala na 37. mjesto s rezultatom od 47,3 posto, što je posebno zabrinjavajuće ako se uzme u obzir da je 2020. rezultat iznosio 59,3 posto. Ispred nas se nalaze Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, Bugarska i Rumunjska, a od zemalja EU lošije rezultate imaju samo Poljska, Mađarska, Cipar i Slovačka.

Ti alarmantni podaci u skladu su s istraživanjem seksualnosti kod mladih iz 2021., kojim je utvrđeno da prezervativ pri seksualnom odnosu koristi tek oko 40 posto djevojaka i 47 posto mladića. Najrecentnije istraživanje Udruge za zaštitu i promicanje ljudskih prava Sofija pokazuje da su internet i društvene mreže glavni izvor informacija za čak 88 posto mladih, dok razgovor s liječnikom navodi njih tek 55 posto.

U sklopu kampanje #Zaštošutimo 3.0, CESI upozorava da mladi u svakom slučaju uče o seksualnosti, samo je pitanje od koga i na koji način. U hrvatskim školama tema seksualnosti i reproduktivnog zdravlja obrađuje se kroz međupredmetnu temu Zdravlje, no to se svodi na samo jedan sat godišnje. Teme poput rodnih stereotipa, ravnopravnosti, postavljanja i poštivanja granica te uvažavanja različitosti potpuno su izostavljene. S obzirom na to da Ministarstvo znanosti i obrazovanja podržava postojeći model učenja o seksualnosti i reproduktivnom zdravlju, veliku ulogu u pokretanju pozitivnih promjena mogu imati gradovi.

Iako je Grad Zagreb najavio sveobuhvatan program seksualne edukacije za osnovne i srednje škole, koji je trebao biti predstavljen prije ljeta, konkretnih pomaka još uvijek nema te u ovom trenutku još nije ostvaren niti prvi korak, formiranje radne skupine.