Najtješnja borba između dvije vodeće političke stranke u Hrvatskoj vodila se u Splitu i Bjelovaru u kojima je HDZ pobijedio za 47, odnosno pet glasova više. HDZ je u Splitu osvojio 8.519, a SDP 8.472 glasova, dok je u Bjelovaru bilo 1.798 HDZ-ovih glasova naspram 1.793 SDP-ovih.

HDZ je nadalje pobijedio još u Osijeku, Velikoj Gorici, Krapini, Virovitici, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Požegi, Sisku, Karlovcu, Gospiću, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku.

SDP je, pak, najveći broj glasova osvojio u Zagrebu, Rijeci, Čakovcu, Varaždinu i Koprivnici. 

Fair play lista predvođena dosadašnjim europarlamentarcem Valterom Flegom osvojila je najviše glasova u Puli, ispred SDP-a i HDZ-a.

U Zagrebu je za SDP glasovalo 29,11 posto birača, HDZ je dobio 24,52 posto, Možemo! 14,02, Domovinski pokret (DP) 10,41, a lista Nine Skočak 4,75 posto glasova. Za SDP je u glavnom gradu Hrvatske glasovalo 47.280 birača, a za HDZ 39.820.

U Rijeci u kojoj SDP tradicionalno osvaja izbore ovoga puta dobili su 36,44 posto glasova, HDZ 23,99, Možemo! 8,81 te Fair play lista 7,41 posto. 

U Osijeku je HDZ pobijedio s 35,11 posto glasova, DSP je osvojio 31,40, a DP 10,83 posto. HDZ je tradicionalno najbolji rezultat ostvario u Gospiću, gdje je pobijedio s 50,66 posto glasova. 

"Rezultati su odraz izrazito niske izlaznosti. Očekivanja su bila da će HDZ sigurno imati pet mandata, a da im je šesti rubni, no pokazalo se da imaju uvjerljivih šest mandata", rekao je Gjenero u razgovoru za Hinu. 

Prema privremenim rezultatima Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji su objavljeni u 23 sata, uz HDZ, u Europski parlament ulaze i SDP s četiri mandata te s po jednim mandatom Domovinski pokret i Možemo!. 

"Činilo se da će stranka Možemo! možda doći i do dva mandata, međutim, očito je njihovo biračko tijelo daleko manje disciplinirano nego što je to biračko tijelo SDP-a. SDP-u je očito niska izlaznost izrazito koristila", istaknuo je.

Njihovi birači su pretežno stariji te su discipliniraniji, dodao je Gjenero, te je očito da je ovaj izborni rezultat zapravo rezultat dominantnog dijela biračkog tijela SDP-a koje je još uvijek "fascinirano" Zoranom Milanovićem.

Gjenero je mišljenja kako ovi izbori nisu odraz stanja u parlamentarnoj areni zbog izrazito niskog odaziva od 21,34 posto, što znači da su na izbore pretežno izlazili ljudi koji su čvrsto vezani uz političke stranke pa je izlaznost pogodovala HDZ-u i SDP-u. 

RANIJE OBJAVLJENO 

U Hrvatskoj su u nedjelju, u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je sudjelovala i na koje je izašlo malo birača.

Prema izlaznim anketama najviše glasova na izborima za Europski parlament dobio je HDZ (33,74 posto) što bi mu donijelo šest mandata, a slijede SDP i partneri sa 27,81 posto ili četiri mandata.

Prema anketi provedenoj među biračima po izlasku s biračkog mjesta, po jedan mandat osvajaju Domovinski pokret (8,67 posto) te Možemo! (5,84 posto).

Na izbore za Europski parlament izašlo je samo 487.000 birača ili njih 15, 05 posto, objavilo je u 17 sati Državno izborno povjerenstvo (DIP). To je osjetno slabiji odaziv u odnosu na europske izbore iz 2019., kada ih je do istog vremena glasovalo 21, 31 posto, ali i na izbore iz 2014., kada ih je glasovalo 16, 45 posto.

Tek nešto manje od osam posto birača Šibensko-kninske županije izašlo je do 11,30 sati na europske izbore što je otprilike i hrvatski prosjek od 7,69 posto, što znači da je izlaznost još gora nego prije pet godina kada smo bili među zemljama s najlošijim odazivom u Europi. 

RANIJE OBJAVLJENO

U Šibeniku je do 11,30 sati glasalo 7,82 birača, u Kninu 6,21 posto, a po postotku birača koji su jutros obavili svoju europsku dužnost najbolje je bilo Kijevo sa 16,15 posto, zatim Unešić sa nešto manje od 15 posto, nešto manje je bilo birača u Rogoznici i Pirovcu, a najmanje birača odazvalo se na tri glasačka mjesta u Civljanima, samo 3,57 posto.

Sa izlaznošću od 7,69 posto, odnosno 254 tisuća građana koji su do 11,30 glasali, Hrvatska je značajno lošija nego prije pet godina kada je u to doba glasalo 9,93 posto birača, što je također bila katastrofa, ali ne današnjih razmjera.

Na nedjeljnim izborima za Europski parlament nešto više od 3,7 milijuna hrvatskih birača ima pravo odlučiti kojih će ih 12 hrvatskih zastupnika idućih pet godina predstavljati u tom Parlamentu.

Među njima su i hrvatski birači u inozemstvu, u 40 država.

Zbog vremenske razlike, prva biračka mjesta za izbor 12 hrvatskih europarlamentaraca, otvorena su u Australiji, u subotu u 23 sata, po hrvatskom, odnosno u 7 sati po lokalnom vremenu.

Na glasačkom listiću kojeg birači dobivaju je 25 lista s imenima 300 kandidata.

Prvi izborni rezultati znat će se u nedjelju u 23 sata, nakon što se zatvore biračka mjesta u Italiji, državi članici Europske unije čiji birači posljednji glasuju.

Izbori za Europski parlament, na kojima će u četiri dana glasovati do 360 milijuna ljudi u 27 država članica EU-a, započeli su u četvrtak, u Nizozemskoj.

Uz 12 hrvatskih europarlamentaraca, birači u Gospiću, Raši, Rabu i Otoku Dalmatinskom u nedjelju prijevremeno biraju i svoju lokalnu vlast.

Gospićani biraju novog gradonačelnika, birači istarske općine Raša novu načelnicu, odnosno načelnika, a birači u Rabu i Otoku gradsko i općinsko vijeće.

I dok će na svim drugim biračkim mjestima, birači dobiti samo jedan glasački listić, u tim će gradovima i općinama dobiti po dva, jednog s imenima kandidata za europske, a drugog s imenima kandidata za prijevremene lokalne izbore. Neće glasovati pred istim biračkim odborom, onaj za lokalne izbore bit će u drugoj prostoriji, potvrdila je Belec.