Porazno

Eurostat: Hrvati su na dnu EU po standardu građana, gora je jedino Bugarska

Hrvatska   |   Autor: HINA   |   15.12.2021 u 19:50

  Ilustracija/ŠibenikIN
Standard građana u Hrvatskoj bio je u pandemijskoj 2020. godini približno za trećinu niži od prosjeka u Europskoj uniji, a lošiji je samo u Bugarskoj, pokazuje u srijedu najnovije izvješće Eurostata.

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 45 posto veći od prosjeka Europske unije, prema najnovijoj procjeni Eurostata.

Italija, Cipar i Litva najbliži prosjeku 

Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio za 24 odnosno 22 posto veći od prosjeka, a blizu su i Nizozemska i Austrija, gdje se kretao na 17 odnosno 16 posto iznad europskog prosjeka.

Najbliži su prosjeku po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u 2020. bili Cipar, Italija i Litva, gdje je standard bio niži za oko četiri posto od prosječnog na razini Unije.

U Irskoj je bio za 10 posto ispod, a u Francuskoj za isto toliko iznad prosjeka.

Hrvatska uz Bugarsku

Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, mjerenu standardom kupovne moći, među zemljama Europske unije, za 32 posto nižu od prosjeka Unije, više-manje u skladu s Eurostatovom lipanjskom procjenom.

U 2019. bila je niža za 34 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Blizu su i Mađarska i Latvija, s 30 posto nižim standardom u 2020., te Slovačka, gdje je bio slabiji od prosjeka za 29 posto.

Najlošije je ponovo stajala Bugarska, s 39 posto nižim SIP-om po stanovniku od europskog prosjeka.

Hrvatska se s razinom cijena u 2020. godini približno za trećinu nižom od prosjeka Unije svrstala uz Litvu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Luksemburg na čelu

Luksemburg je prošle godine zadržao prvo mjesto među zemljama Europske unije i s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći, više nego dva i pol puta većim od prosjeka Unije.

U Eurostatu ukazuju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.

"Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću.

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka Unije u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari. 

Francuska i Malta najbliže prosjeku po BDP-u 

Na drugom je mjestu ljestvice Irska čiji je BDP po stanovniku iskazan standardom kupovne moći u 2020. bio nešto više nego dvostruko veći od europskog prosjeka.

Slijede Danska i Nizozemska, s 35 i 32 posto većim BDP-om po stanovniku.

Blizu su i Austrija, Švedska i Njemačka, s BDP-om po stanovniku za gotovo četvrtinu većim od prosjeka EU-a.

Francuska je neznatno iznad prosjeka, a Malta nešto ispod prosjeka, a blizu su i Italija i Češka, s BDP-om po stanovniku za oko šest posto nižim od prosjeka.

Hrvatska uz bok Grčkoj

Hrvatska je u 2020. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, za 36 posto niži od prosjeka Unije. Zaostatak za europskim prosjekom tako je povećan za dva postotna boda u usporedbi s 2019. godinom.

U Grčkoj je BDP u 2020. po stanovniku bio za 38 posto niži od prosjeka Unije, a blizu su i Slovačka i Latvija s 30 posto nižim BDP-om.

Bugarska je i dalje na začelju ljestvice s BDP-om po stanovniku 45 posto ispod prosjeka Europske unije, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Podijeli: