Središnji EPPO-v ured tijekom protekle godine zaprimio je 2.194 prijave građana, no njih 1.770 odbačeno je jer EPPO nad njima nije imao nadležost. Još 300 prijava podnijeto je lokalnim EPPO-vim uredima, ali su i te ocijenjene neutemeljenima, odnosno nisu se odnosile na kaznena djela iz nadležnosti europskog tužiteljstva, piše N1. 

433 prijave građana iz Hrvatske

Najveći broj prijava građani su i tijekom proteklih godinu dana podnijeli u Hrvatskoj, njih ukupno 433. Zatim slijede Belgija s 221 prijavom, Njemačka sa 199, Bugarska sa 179, te Ruminjska sa 156. Ukupno 132 prijave stigle su i iz zemalja u kojima EPPO ne djeluje, a još 279 iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Hrvatska se nalazi i među 19 zemalja u kojima je tijekom prošle godine EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu. To je, prema izvještaju, dogodilo ukupno 475 puta, a osim u Hrvatskoj zaplijene su izvršene i u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.

Prema izvješću u Hrvatskoj je u tijeku sedam sudskih postupaka što ih je pokrenuo EPPO. U devet slučajeva optuženo je ukupno 18 osoba. Četiri slučaja EPPO je predao domaćim pravosudnim tijelima.

Ukupno je hrvatski Ured europskog javnog tužitelja porkrenuo 47 istraga koje se odnose na štetu od gotovo 278 milijuna eura. Od tog iznosa oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prijevaru.

Trenutno se vode tri istrage koje imaju prekograničnu dimenziju, a u 2023. naložena je zapljena 1,6 milijuna eura nezakonito stečene imovine.

Tijekom prošle godine otvoreno je, stoji u izvješću, 36 istraga zbog moguće štete za EU fondove od 69 milijuna eura.

Najviše ih se odnosi na programe regionalnog razvoja, ukupno 25, dok je 13 pokrenuta zbog moguće štete poljoprivrednom fondu. Dvije istrage vode se zbog štete programima za oporavak i otpornost.