Da bismo odgovorili na pitanje što država može u okolnostima trenda rasta inflacije, Marina Tkalec ističe kako prvo moramo vidjeti koji su faktori inflacije. “Nekoliko ih je u igri”, kaže analitičarka.

“Središnja banka provodi restriktivnu monetarnu politiku podizanja kamatnih stopa. One bi trebale ohladiti potražnju za potrošnjom i investicijama i na taj način suzbiti inflaciju, ali kod nas je ta transmisija zakasnila. Nama su kamatne stope počele rasti kasnije u odnosu na eurozonu, a i rast kamatnih stopa nije bio velik. Glavni razlozi su visoka razina likvidnosti, a onda usred same konverzije je jako puno gotovog novca položeno u banke, što je dodatno povećalo likvidnost. Uz ogromnu likvidnost, bilo kakav pokušaj restriktivne monetarne politike nije uspjevao”, tvrdi Tkalec.

“Kako su neke zemlje ulazile u ciklus zatezanja i hlađenja, mi smo podgrijavali ekonomiju”, dodala je.

Je li bilo moguće spriječiti rast?

Tkalec izdavanje trezorskih zapisa i narodnih obveznica smatra dobrom mjerom, kojom se Ministarstvo financija uspjelo sterilizirati od spomenute likvidnosti.

“Više od 3 milijarde eura je otišlo kroz to i to je bio dobar potez, no ono što zabrinjava je da će se to pretvoriti u neki oblik državne potrošnje ili investicije. Druga stvar je, rastemo. To je pozitivno i većina građana to osjeća, ali rast neminovno za sobom vuče inflaciju”, ističe analitičarka.

“Suočavat ćemo se i dalje s pritiscima na tržištu rada”

“Nama nedostaje radne snage i zbog toga su plaće jako rasle, a i dalje će jako rasti, djelomično zbog toga, a i zbog promjena u poreznim stopama i povećanju minimalnih plaća. Uz ovakve demokratske trendove, to je nešto što će ostati i suočavat ćemo se i dalje s jakim pritscima na tržištu rada, koji će imati veliki utjecaj na plaće.

Plaće vode i do veće potrošnje, što diže stopu rasta, a onda imamo i turizam. Kao i niz drugih turističkih zemalja, mi smo profitirali u postpandemijskom razdoblju, gdje su usluge postale vrlo popularne. To je ostavilo puno prostora za rast cijena u tom sektoru, što se prelilo i na BDP”, kazala je, a zatim dodala: “Na kraju imamo i EU fondove. Povlačimo puno novaca, a povlačit ćemo i ponovno. To u nekim sektorima podgrijava inflaciju i djelomice se vraća kroz plaće, a djelomice i kroz cijene inputa.”

“Potražnju ćemo imati, ali ponuda ne prati”

Kao jedan od vodećih problema ističe to što se uglavnom oslanjamo na lako provediva i jednostavna rješenja koja su nerijetko i kontraproduktivna: “Trebalo bi djelovati na stranu ponude. To su skupa i dugotrajna rješenja koja traže predanost.”

Upitana možemo li predvidjeti što će se događati s inflacijom, odgovara: “S jedne strane da, s druge ne. Ne možemo u onom segmentu koji je izazvan geopolitičkim previranjima. Što se tiče same moneratne politike, mislim da donekle možemo predvidjeti da će vrlo vjerojatno središnja banka zaustaviti taj rast kamatnih stopa, što nama i neće biti dobro. Uvozni dio tog smanjenja inflacije će biti manji, što će negativno utjecati na našu stopu.”

“Veliki rast plaća u javnom sektoru će i dalje potpirivati potrošnju. I dalje ćemo imati EU fondove, vjerojatno ćemo i dalje rasti, što bi moglo imati negativne efekte na inflaciju. Najveću šansu bi dala tome da neće biti prevelika, ali ne vjerujem da ćemo neko vrijeme imati inflaciju oko 2%”, zaključila je za N1.