Riječ je o trećem samitu u tom formatu – prvi je održan u kolovozu 2022. u Ateni, drugi u veljači 2024. u Tirani – a glavni je cilj dubrovačkog sastanka iskazati solidarnost i podršku zemalja jugoistočne Europe Ukrajini koja se već više od dvije i pol godine suočava s ruskom agresijom.

Odaziv visokih dužnosnika zemalja regije na treći po redu samit Ukrajina – Jugoistočna Europa, kako se doznaje, najveći je dosad.

Najavljen je dolazak predsjednice Slovenije Nataše Pirc Musar, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i predsjednice Kosova Vjose Osmani, te petero premijera: grčkog Kiriakosa Micotakisa, bugarskog Dimitra Glavčeva, albanskog Edija Rame, sjevernomakedonskog Hristijana Mickoskog i predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.

Turska, Srbija, Rumunjska i Moldavija bit će predstavljene na razini ministara vanjskih poslova.

Večer uoči summita, Srbija je neformalno najavila da će u Dubrovnik doći i predsjednik Aleksandar Vučić, iako je ranije kao najviši predstavnik te zemlje bio najavljen ministar vanjskih poslova Marko Đurić.

Sudionici će samit, kako se doznaje, iskoristiti za niz bilateralnih sastanaka, a na skupu u Dubrovniku također će sudjelovati i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica i glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann.

Iako ovo nije prva takva organizacija u Dubrovniku, stručnjaci ističu da prvi put stiže uglednik kojemu prijeti stalna opasnost.

- Od mjera osiguranja trase kretanja do kontrole hrane i pića, do protueksplozije; zatim trasnog osiguranja, nadzor granica, kontrola stranaca, kontrola domaćih osoba. Tako da zapravo sve mjere koje možemo zamisliti, a pogotovo u današnje vrijeme gdje su aktualni dronovi, pa antidronovi; snajperisti, kontrasnajperisti, mornarica, zrakoplovstvo - kazao je za HTV Bono Marjanović, stručnjak za sigurnost.

- Za održavanje ovog summita pretpostavljam da bi moglo biti do tisuću i pol ljudi angažirano, to je vrlo gruba procjena - dodao je Marjanović.