Trogodišnjim Planom, koji je u javnom savjetovanju do utorka, predviđeno je i poticanje vožnje biciklom, hodanja i javnoga prijevoza u odnosu na korištenje automobila, izrada kriterija za hranu u automatima, a otvorit će se i savjetovališta za prevenciju debljine.

Nabrojenim mjerama planira se zaustaviti rast udjela odraslih osoba i djece s debljinom. Podaci pokazuju da danas u Hrvatskoj svako treće dijete, njih 35 posto, ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Prekomjernu masu ima 19,2 posto dječaka i 21,2 posto djevojčica, dok debljinu ima 17,8 posto dječaka i 11,9 posto djevojčica.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina bolesti su epidemijskih razmjera te se i vode pod medicinskim dijagnozama E65 i E66, navodi Ministarstvo zdravstva koje je poslalo Akcijski plan u dvotjedno javno savjetovanje uoči Svjetskog dana debljine, 4. ožujka.

Do 2030. u Hrvatskoj svaka treća osoba imat će debljinu

Debljina je posebna kronična nezarazna bolest, no i čimbenik rizika za razvoj drugih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i nekih sijela tumora.

Uz narušeno tjelesno zdravlje, osobe s debljinom često se suočavaju sa stigmatizacijom i imaju narušeno mentalno zdravlje, a debljina može biti povezana i s lošijim obrazovnim ishodima i ograničenim mogućnostima zapošljavanja.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina često počinju od najranije životne dobi te je pravovremeno djelovanje ključno za njihovu prevenciju, ističe se u nacrtu Akcijskog plana.

Prema izvješću Svjetske federacije za debljinu u 2019. godini ekonomski utjecaj prekomjerne tjelesne mase i debljine za Hrvatsku procijenjen je na 1,68 milijarde dolara. Do 2030. godine predviđeno je da će se povećati na 2,56 milijarde dolara, dok će se do 2060. godine popeti na 7,7 milijarde dolara.

Svjetski atlas debljine predviđa da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac, upozorava ministar zdravstva Vili Beroš.

Projekcije govore i da će do 2030., uz Tursku i Mađarsku, upravo u Hrvatskoj živjeti najviše djece s debljinom u Europi. Ako se ništa ne poduzme, za sve tri zemlje predviđeno je da će imati 19 posto djece, u dobi od 5 do 19 godina, s debljinom.

Stoga je jedan je od ciljeva akcijskog plana stvoriti u budućnosti cijelu generaciju bez prekomjerne težine jer mjere obuhvaćaju i preporuke za trudnice, kao i za tek rođenu djecu.

Debljina povezana s 200 drugih bolesti

Akcijski plan predviđa konkretne mjere i aktivnosti usmjerene prema svim životnim razdobljima kao što su promicanje zdrave prehrane i tjelesne aktivnosti, praćenje uhranjenosti, podršku i liječenje. Posebne mjere predviđene su i za dojenčad, djecu i mlade, ali i prema trudnicama i osobama treće životne dobi, naglašava načelnica sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ivana Portolan Pajić.

Uoči Svjetskog dana debljine, Beroš je pozvao javnost da se uključi u savjetovanje kako bi se donio dokument na dobrobit zdravlja nacije i nastavio preokret prema prevenciji na svima razinama društva u sklopu pokrenute reforme.

Upozorava i da debljina nije minorni niti estetski problem, već ozbiljna kronična bolest povezana s više od 200 drugih bolesti.

“Optimalnu težinu možemo postići i zadržati na duge staze jedino usvajanjem zdravih navika”, poručuje ministar. Svjestan je kaže i da je to lakše reći nego učiniti, jer u pozadini je i genetika, manjak tjelesne aktivnosti, neprilagođena prehrana i niz drugih nezdravih navika s kojima se i sam svakodnevno bori.

Manji broj kilograma donijet će nam lakoću življenja, poručio je.

Ministar je najavio i da uskoro kreće provedba preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini nakon što je taj projekt pilotiran u pet županija.