“Kraj studenog donio je u unutrašnjosti već mjestimice zimski ugođaj – bilo je snijega, izmjeren je i snježni pokrivač, a zadnji dan mjeseca zbog minimalne temperature ponegdje gotovo da je opravdao ime studeni”, kažu u uvodu članka.

“A što nam donosi zima, koja klimatološki počinje 1.12.2021. i traje do 28.2.2022. (astronomska ili kalendarska zima traje od 21.12.2021. do 20.3.2022.)”, pita se DHMZ.

“Prema dostupnom prognostičkom materijalu koji se koristi u Službi za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a, sezonska prognoza za zimu ukazuje na najvjerojatnije pozitivno odstupanje temperature od višegodišnjeg prosjeka, odnosno na zimu topliju od uobičajenog ili najmanje prosječno toplu”, piše DHMZ.

Kažu da je šansa da se ovakva prognoza ostvari razmjerno velika, piše N1. 

“Vjerojatnost ostvarenja prognoze je razmjerno velika. Ako promatramo sezonu po mjesecima, veća vjerojatnost pozitivnog odstupanja temperature od srednjaka postoji u Dalmaciji, i to u siječnju i veljači. Iako se općenito očekuje toplija zima od prosjeka, to ne znači da neće biti kraćih razdoblja tijekom kojih, uz prodore hladnog zraka, temperatura može biti i osjetno niža od uobičajene, i na kopnu i na moru”, pišu.

Dosta oborina u Dalmaciji

Što se tiče oborina, tu je puno teže prognozirati.

“Kod prognoze količine oborine na sezonskoj skali svakako treba naglasiti da je ta prognoza mnogo složenija od prognoze temperature, pa je i njezina pouzdanost za dulje razdoblje manja. Za ovu zimu nema izraženog signala za veće odstupanje količine oborine od višegodišnjeg prosjeka pa uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze možemo reći da je izgledna količina oborine oko uobičajene”, kažu.

Međutim, gledajući na mjesečnoj skali, postoji vjerojatnost za količinu oborine veću od uobičajene u siječnju i veljači, i to uglavnom u Dalmaciji. Pritom treba naglasiti da se u dugoročnim prognozama ne može precizirati tip oborine (kiša, snijeg, susnježica, kiša koja se smrzava na tlu…). Isto tako valja imati na umu da se tijekom sezone mogu izmjenjivati razdoblja s manjkom oborine s kraćim razdobljima kada je lokalno moguća izraženija oborina, dakle obilnija kiša ili snijeg”, dodaju.

“Na kraju treba naglasiti da, uz informacije koje nam donosi sezonska prognoza, svakako valja pratiti i vremenska izvješća i upozorenja koja se odnose na kraće razdoblje, osobito kada je u pitanju vrsta oborine ili vremenski ekstremi (npr. obilne količine oborine, kiša koja se smrzava na tlu te nagla i izražena zahlađenja)”, kažu.

Sezonska prognoza za zimu u skladu je s prognozom Klimatskog foruma za jugoistočnu Europu (SEECOF) te Klimatskog foruma za područje Mediterana i sjeverne Afrike (kojih je Hrvatska članica), dodaju na kraju.

Što je sezonska prognoza?

Na kraju su pojasnili što je točno sezonska prognoza.

“Sezonska prognoza je vrsta dugoročne prognoze i rezultat je interpretacije velike količine dostupnog prognostičkog materijala. Sezonska prognoza Službe za vremenske i pomorske analize i prognoze DHMZ-a ponajprije se odnosi na podatke dobivene računalnim modelom za dugoročnu prognozu, koje DHMZ, kao predstavnik Republike Hrvatske, preuzima iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), čije je sjedište u Readingu, u Velikoj Britaniji”, kažu.

“U obzir se uzimaju i dugoročne prognoze ostalih velikih meteoroloških službi iz Velike Britanije (Met Office), Francuske (Meteo France), Italije (CMCC), Njemačke (DWD), SAD-a (IRI, International Research Institute for Climate and Society, University of Columbia; CPC, NOAA) i Japana (JAMSTEC – Japanska meteorološka agencija) te servisa C3S (The Copernicus Climate Change Service) u kojem su produkti svih navedenih modela objedinjeni”, dodaju.