'Odbor od 16 stručnjaka iz područja geoznanosti, medicinskih znanosti te javnog zdravstva, smatra kako je vladina dinamika, poput obveze nošenja zaštitnih maski i ograničenja putovanja imala više utjecaja na suzbijanje širenja bolesti covid-19 u 2020. i 2021. nego meteorološki čimbenici. Ostali važni pokretači uključuju promjene u ljudskom ponašanju i demografiji pogođenog stanovništva, a odnedavno i mutacije virusa', navodi se u priopćenju koje je objavio Državni hidrometeorološki zavod. 

Ističu kako u ovom trenutku dokazi ne podupiru uporabu meteoroloških čimbenika i čimbenika kvalitete zraka kao temelj vladama da popuste u svojim odlukama o smanjenju prenošenja virusa.  

- Vidjeli smo kako valovi zaraze rastu u toplim godišnjim dobima i toplim područjima tijekom prve godine pandemije i ne postoje dokazi da se ovo ne bi moglo ponovo dogoditi u nadolazećoj godini - rekao je supredsjedatelj radne skupine dr. Ben Zaitchi, s Odjela za Zemlju i planetarne znanosti Sveučilišta John Hopkins u Baltimoreu (SAD).

Izvješće radne skupine donosi sažetak ključnih podataka koji su objavljeni u prvome tjednu u siječnju 2021. Stoga ono ne uključuje recenziranu literaturu koja se odnosi na utjecaj meteoroloških čimbenika i čimbenika kvalitete zraka na prijenos novih sojeva virusa covid19 ili na jačinu infekcija koje novi sojevi uzrokuju.

Izvješće proučava moguću ulogu sezonalnosti. Virusne respiratorne infekcije redovito pokazuju neki oblik sezonalnosti, naročito jesensko-zimski vrhunac gripe i koronavirusi koji uzrokuju prehlade u umjerenim klimama. Time se potiču očekivanja da će se covid-19 pokazati kao izrazito sezonska bolest ako potraje još mnogo godina.

Implicitni mehanizmi koji potiču sezonalnost respiratornih virusnih infekcija nisu još potpuno objašnjeni. Moguće je da kombinacija izravnih utjecaja na preživljavanje virusa, učinci na ljudsku otpornost na infekcije te neizravan utjecaj vremena i godišnjeg doba kroz promjene u ljudskom ponašanju utječu na zarazu, ističe se u sažetku izvješća.

"Nema dokaza da meteorološki uvjeti utječu na prijenos virusa"

Laboratorijska istraživanja novog koronavirusa (SARS-CoV-19) koji uzrokuje bolest covid-19, donose neke dokaze da ovaj virus duže preživljava u hladnim i suhim uvjetima te u uvjetima niskog ultraljubičastog zračenja. Međutim, ova istraživanja još nisu pokazala imaju li izravni meteorološki utjecaji značajan utjecaj na tijek prijenosa u stvarnim uvjetima u svijetu, stoji u sažetku.

Dokazi o utjecaju čimbenika kvalitete zraka još uvijek nisu potvrđeni. Postoje neki preliminarni dokazi da loša kvaliteta zraka povećava stopu smrtnosti od bolesti covid-19, ali ne i to da onečišćenje izravno utječe na transmisiju novog koronavirusa (SARS-CoV-2) koji uzrokuje bolest covid-19, ističe radna skupina.

Izvješće je usmjereno na vanjske meteorološke uvjete i uvjete kvalitete zraka te se ne odnosi na unutarnje strujanje zraka.

Istraživački odbor WMO-a osnovao je interdisciplinarnu i međunarodnu radnu skupinu kako bi omogućio brzi sažetak raspoloživih znanja koje se odnosi na moguće meteorološke utjecaje i utjecaje kvalitete zraka na dinamiku bolesti covid-19, s obzirom na velik broj radova i netiskanih izdanja koji su trenutno dostupni.

Brzina kojom se istražuje bolest covid-19 pokazuje da se znanstveni radovi s ograničenim datumom pojavljuju brže nego što se informacije provjeravaju i recenziraju. Postaje jasno da su dokazi koji se prijavljuju često kontradiktorni ili selektivni zbog metodoloških i podatkovnih nedostataka. Stoga, radna skupina WMO-a nastoji potaknuti dobru praksu u istraživanju i komunikaciji, ističe prof. Juerg Luterbacher, direktor Znanosti i inovacije u WMO-u te glavni znanstvenik WMO-a.

Budući rad radne skupine uključivat će ažuriranje znanstvenih dokaza tijekom sljedećih mjeseci, identifikaciju i promociju strukturiranog niza prioritetnih istraživačkih pitanja, ciljeva te prioriteta za ulaganje u istraživanje u područjima povezanosti između pandemije, vremena i kvalitete zraka.

Radna će skupina također savjetovati i izvješćivati o dobroj praksi i minimalnim standardima za metode modeliranja integriranih zaraznih bolesti uzimajući u obzir okoliš kao odrednicu te dati preporuku kako bi se povezanost između koronavirusa, klime, vremena i kvalitete zraka trebala uzeti u obzir u istraživanju i dostavljanju informacija prilikom budućih aktivnosti WMO-a.

Primjeri predloženih mehanizama preko kojih meteorološki čimbenici i čimbenici kvalitete zraka utječu na respiratorne virusne bolesti, prenosi DHMZ. 

Sažetak izvješća:

• Epidemiološka istraživanja bolesti covid-19 dali su do sada različite rezultate koji se odnose na meteorološku osjetljivost virusa i bolesti.
• Čini se da je dinamika prenošenja bolesti covid-19 u 2020. prvenstveno pod kontrolom zbog mjera koje su postavile vlade nego zbog meteoroloških čimbenika. Ostali važni pokretači uključuju promjene u ljudskom ponašanju i demografiji pogođenog stanovništva, te odnedavno, i mutacije virusa.
• Respiratorne virusne infekcije često pokazuju neki oblik sezonalnosti, naročito jesensko-zimski vrhunac gripe te prehlade koje uzrokuju koronavirusi u umjerenim područjima. To je potaknulo očekivanja da će se bolest covid-19 potvrditi kao izrazito sezonska bolest potraje li još mnogo godina.
• Implicitni mehanizmi koji potiču sezonalnost respiratornih virusnih infekcija nisu dovoljno shvaćeni. Moguće je da kombinacija izravnih utjecaja na preživljavanje virusa, učinci na ljudsku otpornost na infekcije te neizravan utjecaj vremena i godišnjeg doba kroz promjene u ljudskom ponašanju utječu na zarazu.
• Laboratorijska istraživanja novog koronavirusa (SARS-CoV-2) koji je uzrokovao pandemiju covid-19 dala su dokaze da virus može duže preživjeti u hladnim i suhim te u uvjetima s niskim ultraljubičastim zračenjem. Međutim, ova istraživanja još uvijek nisu pokazala imaju li izravni meteorološki utjecaji na virus značajan utjecaj i na stopu prenošenja u stvarnim uvjetima u svijetu.
• Postoje dokazi da kronično i kratkoročno izlaganje zagađenju zraka pojačava simptome i povećava stopu smrtnosti za neke respiratorne bolesti. To se poklapa s ranijim istraživanjima stope smrtnosti od bolesti covid-19, no ti se rezultati moraju potvrditi i konsolidirati kontroliranjem faktora rizika na individualnoj razini. U ovome trenutku još uvijek ne postoje izravni, recenzirani dokazi o tome kako zagađenje utječe na održivost novog korona virusa u zraku.
• Istraživanja modeliranja temeljenih na procesu očekuju da bi s vremenom bolest covid-19 mogla postati sezonska, pri čemu bi meteorološki čimbenici i čimbenici kvalitete zraka (MAQ) mogli poduprijeti motrenje i prognoziranje bolesti covid-19 u nadolazećim mjesecima i godinama.
• U ovome trenutku, pak, dokazi ne potvrđuju upotrebu meteoroloških čimbenika i čimbenika kvalitete zraka kao temelj vladama da popuste u svojim mjerama usmjerenim na smanjenje prenošenja virusa.
• Potrebno je kvantificirati povezanost između meteoroloških čimbenika i čimbenika kvalitete zraka te bolesti covid-19. Važno je da istraživanja modeliranja točno uzimaju u obzir zbunjujuće čimbenike te izravne i neizravne meteorološke čimbenike i čimbenike kvalitete zraka (MAQ), odrede ograničenja u bilježenju podataka o bolesti covid-19, prijave raspone nesigurnosti, procijene predviđene vještine, i primijene statističke tehnike ili tehnike modeliranja temeljene na procesu.
• Dostupnost otvorenih, pravovremenih i kvalitetno kontroliranih podataka o bolesti covid-19 i pripadajućih faktora rizika iznimno je važna za proučavanje utjecaja meteoroloških čimbenika i čimbenika kvalitete zraka (MAQ) te za mnoga druga istraživanja o rizicima bolesti covid-19. Pokušaji pružanja takvih podataka su nepovezani, stoga je potrebna infrastruktura izvještavanja koja potiče upravljanje podacima i njihovo širenje kako bi se provela analiza epidemijskih bolesti.
• Recenzirana istraživanja mogu utjecati na donošenje odluka u javnom zdravstvu i na percepciju javnosti o rizicima bolesti. Zato je važno da istraživači, izdavači i pružatelji informacija zadrže visoke standarde pri analizi i procjeni istraživanja koja se pojavljuju.
• Isto tako, potrebna je jasna i aktivna komunikacija između istraživača, medija i donosioca odluka kako bi se znanstveni rezultati primijenili u politikama na prikladan, objektivan, transparentan i odgovoran način.