Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović i saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja krajem siječnja iduće godine, kako je potvrđeno Jutarnjem listu, prezentirat će javnosti novi model obiteljskih mirovina koji će od 2023. donijeti veća mjesečna primanja za više od 214.000 ljudi.

Cijeli paket novog modela i povećanja obiteljskih mirovina težak je čak milijardu kuna.

Hrelja je kao saborski zastupnik HSU-a ušao u vladajuću većinu s potpisanim sporazumom kojim mu se jamči povećanje obiteljskih mirovina i novi model za te mirovine, a iako model još nije do kraja dogovoren, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava neslužbeno potvrđuju da je generalni smjer u kojem se ide taj da se novi model obiteljskih mirovina bazira na načelu uzajamnosti i pravičnosti.

To znači da će korisnici obiteljskih mirovina, a u 93 posto slučajeva riječ je o udovicama, imati pravo odabira: ili primati obiteljsku mirovinu koja bi se trebala podići na 77 do najviše 80 posto mirovine preminulog supružnika, ili će, ako im je to povoljnije, moći primati svoju mirovinu i do 50 posto mirovine preminulog supružnika.

Sada zakonski propisi ograničavaju korisnike obiteljskih mirovina da mogu uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika, ako im je to povoljnije, ali se moraju odreći svoje mirovine.

Najveći dodatak od 50 posto mirovine preminulog supružnika udovica bi po ovom modelu mogla dobiti u slučaju ako je suprug imao uvjete za mirovinu, uplatio je značajna sredstva u fond, ali se nije umirovio, već je nastavio raditi, ili ako je prije smrti koristio mirovinu tek godinu, dvije ili tri. Ako je, primjerice, umro, a da je koristio mirovinu više godina, onda bi se i taj postotak dodatka koliko bi dobila udovica razmjerno godinama koliko je suprug koristio mirovinu smanjivao do 10 posto.

“Govorim o modelu koji je pravičan, ali i solidaran. Pravičan je jer se bazira na principu uzajamnosti, da taj dio dodatka koji bi na mirovinu dobila udovica ovisi o vremenu korištenja mirovine od strane preminulog. Ako je umro prije odlaska u mirovinu, a ima uvjete, onda bi krenuli s 50 posto. Ta bi se skala spuštala po određenom postotnom iznosu godišnje ili trogodišnje, ovisno o opcijama koje dogovorimo”, pojašnjava Hrelja.

Uzme li se u izračun najbolji primjer da je udovica imala mirovinu od 2400 kuna, a suprug s 40 godina staža 4000 kuna i cijeli je život radio, ali je umro prije nego što je otišao u penziju ili je u mirovini bio tek dvije, tri godine. Uz sadašnji model obiteljske mirovine, udovici je bilo povoljnije uzeti 70 posto suprugove mirovine, odnosno 2800 kuna, a odrekla se svoje mirovine od 2400 kuna, iako su oboje uplaćivali u mirovinski fond.

Uz ovaj novi model, udovica bi mogla zadržati svoju mirovinu od 2400 kuna, ali i uzeti 50 posto mirovine preminulog supruga, odnosno imala bi ukupna mjesečna mirovinska primanja od 4400 kuna. Njoj bi mjesečna mirovina značajno narasla, i to za 1600 kuna.

Jasno, model kao i u svim drugim europskim državama obuhvaća i neki limit o najvećoj isplaćenoj mirovini koji se tek treba dogovoriti. Ali neće, kaže Hrelja Jutarnjem listu, biti imovinskog ili dohodovnog cenzusa, kao što imaju neke države, nego samo mirovinskog cenzusa.

Uz ovaj dodatak na mirovinu, Hrelja s Vladom pregovara i o povećanju obiteljskih mirovina sa 70 na 80 posto. Koliko će to povećanje na kraju biti, ovisi o pregovorima, ali i Vlada se u svom programu obvezala povećati obiteljske mirovine za 10 do 15 posto. Iz Ministarstva potvrđuju da će obiteljska mirovina od siječnja 2023. biti na najmanje 77 posto, a najviše 80 posto.

Prosječna obiteljska mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kune, što znači da bi s povećanjem od maksimalno 15 posto bila veća za 360 kuna. Više od 70.000, uglavnom žena nema evidentiran nikakav staž, pa će se njima sigurno više isplatiti da uzmu 80 posto mirovine preminulog supružnika.

Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj, prema podacima za listopad, prima 214.355 osoba, što je 19 posto od svih korisnika mirovina, odnosno svaka peta mirovina u Hrvatskoj je upravo obiteljska. U prosjeku ta mirovina bez međunarodnih ugovora iznosi 2404 kuna, što je 33,8 posto udjela u neto plaći, za 28 godina staža, dok je prosječni korisnik stariji od 72 godine. Iznos prosječne obiteljske mirovine značajno je ispod granice siromaštva koja prema podacima za 2019. za samca iznosi 2710 kuna mjesečno, pa i iz Vlade poručuju kako, s jedne strane treba podići obiteljske mirovine koje su sada najniže, a s druge strane to je i način borbe protiv siromaštva.