- Govor mržnje često ostaje nevidljiv jer ga žrtve rijetko prijavljuju, iako on može imati trajne i ozbiljne posljedice. To je prepoznato kao problem tzv. ‘underreportinga’, to jest svjesnosti da prijavljeni slučajevi predstavljaju samo vrlo mali broj stvarnih slučajeva - ističu u Kući ljudskih prava koja je u veljači, u suradnji s drugim udrugama, izradila i Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje.

U toj udruzi ističu da nova istraživanja ukazuju na na veću učestalost govora mržnje, osobito u digitalnom okruženju te da je govor mržnje često uvjetovan aktualnim zbivanjima pa tako, primjerice, i s povećanjem broja stranih radnika iz trećih zemalja koji žive i rade u Hrvatskoj. Upozoravaju i da je, s obzirom na javni diskurs, došlo i do dodatne normalizacije neprihvatljive komunikacije samih građana, ističući i da je to osobito vidljivo u komentarima čitatelja na portalima, neovisno o temi jer su ti prostori često percipirani kao mjesta gdje se zakonska ograničenja ne primjenjuju ili ih se može izbjeći registracijom pod lažnim identitetom. No, najopasniji govor mržnje, ocjenjuju, dolazi od poznatih osoba.

'- Govor mržnje koji ima najveći doseg i dolazi od osoba koje imaju utjecaj u društvu - političara, novinara i sportaša. Tu je vrlo važno svaki takav govor javno osuditi, ako se radi o kaznenom ili prekršajnom djelu, te slučajeve procesuirati, a u medijima jasno postaviti granice kroz regulatore i etički kodeks - ističu u Kući ljudskih prava.

I Hrvatsko novinarsko društvo (HND) upozorava na dodatne opasnosti koji se kriju u javnim istupima poznatih osoba, a naročito političara. Pritom, naravno, ističu da je govor mržnje svaki oblik poticanja, širenja ili opravdavanja mržnje i nasilja prema pojedincu ili skupini ljudi na temelju njihovih određenih karakteristika i po tome se razlikuje od drugih uvredljivih, nepopularnih ili ekstremnih stavova i izraza koji čine slobodu govora.

- Domovinski pokret je tako slobodan reći kako se iz državnog proračuna ne bi trebalo financirati Novosti koje, prema njihovom sudu, trebaju biti u getu i ne smiju se baviti našim hrvatskim pitanjima. To po definiciji nije govor mržnje, ali jest govor nakon kojega su u HND počele stizati brojne anonimne prijetnje kako novinarima Novosti, tako i samom HND-u s čijim se politikama anonimni 'heroji' ne slažu - poručuju u HND-u.

Upozoravaju i na eurozastupnika Stephena Nikolu Bartulicu koji, ''umjesto da odgovori na konkretna pitanja, redom optužuje naše kolegice i kolege za kampanju protiv njega i za medijsko zlostavljanje njegove obitelji, što je notorna neistina''. Dodaju i da Bartulica i njemu slični političari svojim izjavama potpiruju mržnju prema novinarima poručujući da je to nedopustivo i za svaku osudu.

- Naši bi političari, da zaključimo, trebali pažljivije birati riječi jer izgleda da neprikladan govor koji može raspirivati mržnju dolazi u prvom redu od strane političara, što je primijetila i Pučka pravobraniteljica u svojem izvješću o stanju ljudskih prava u 2023. - poručuju u HND-u.

Možda je iluzorno od naših političara očekivati javnu osudu ovakvih poziva na linč novinara, osobito što ih i sami imaju običaj javno i poimence prozivati, ali vjerujemo da bi slanjem jasne i nedvosmislene poruke da je takvo ponašanje kažnjivo, bitno utjecali na smanjenje broja ovakvih kaznenih djela, smatraju u novinarskoj organizaciji. Premijer Plenković je, primjerice, reagirao na prijetnje upućene Nacionalu, a u kojima je ovaj tjednik prozvan 'osovinom zla', što je termin koji je premijer navodno upotrijebio da bi opisao rad Telegrama, Nacionala, Indexa , 24 sata i N1 na zatvorenom sastanku. Naša resorna ministrica, međutim, do sada se nije oglasila'', zaključuju u novinarskoj strukovnoj organizaciji.

Vijeće za elektroničke medije (VEM), kako doznaje Hina, ove je godine razmatralo 36 predmeta zbog mogućeg kršenja zakona govorom mržnje ili poticanjem diskriminacije, a kažnjeni su Z1 i STV zbog ustaškog pozdrava u lani emitiranoj Bujici i udruga Vigilare zbog poticanja diskriminacije oko rodnog identiteta.

U VEM-u, uoči obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, ističu da po njihovom sudu lani nije bilo porasta govora mržnje, odnosno značajnijeg srozavanja ljudskih prava i porasta diskriminacije u društvu posredstvom medija.