Predsjednik i zamjenik predsjednika biračkog odbora dobit će nešto više, 65 eura neto.

Biračkim odborima koji istodobno budu 'nadležni' za mješovita biračka mjesta, redovna i posebna, naknada će se, zbog više posla, uvećati za 15 eura. Takva su biračka mjesta ona na kojima će, primjerice, glasovati privremeno upisani birači koji će se na dan izbora zateći izvan mjesta svoga prebivališta, primjerice na nekom otoku.

Radi ekonomičnosti i uštede, takva se biračka mjesta 'spajaju', a njihovi birački odbori odrađuju dva posla, pa je Državno izborno povjerenstvo (DIP), koje odlučuje o naknadama, procijenilo da članovima biračkog odbora to treba honorirati sa dodatnih 15 eura neto po osobi.

U inozemstvu, gdje će se parlamentarni izbori provoditi dva dana, 16. i 17. travnja, naknade su veće, a DIP je vodio računa i da nešto više dobiju birački odbori u državama u kojima, tradicionalno, glasuje više hrvatskih birača.

Tako će predsjednik i zamjenik predsjednika biračkih odbora na biračkim mjestima u Austriji, BiH, Irskoj, Kanadi, Njemačkoj, Srbiji i Švicarskoj dobiti naknadu od 120 eura neto, a članovi 100 eura neto.

U ostalim državama, predsjedniku i zamjeniku predsjednika pripast će naknada od 100 eura neto, a članovima biračkog odbora od 80 eura neto.

Na posljednjim parlamentarnim izborima, onima iz 2020., izbori za Hrvatski sabor provodili su se u 42 države diljem svijeta.

Birački odbor čine predsjednik i četiri člana, te njihovi zamjenici, ukupno deset osoba.

Predsjednik i njegov zamjenik ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke, a po mogućnosti trebaju biti pravne struke. 

Članove biračkih odbora, najkasnije pet dana prije dana izbora, imenuje izborno povjerenstvo izborne jedinice na prijedlog općinskog odnosno gradskog izbornog povjerenstava.