Iako smo jučer zabilježili ozbiljan skok novooboljelih, epidemiološka situacija je, ocjenjuju u Ministarstvu, i dalje je relativno povoljna, zbog čega se može očekivati određeno popuštanje iako je tek nešto više od pola zaposlenih u obrazovanju cijepljeno. Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja govore da ih se najmanje cijepilo u osnovnim školama, njih točno pola, a u srednjim je školama prosjek malo bolji. Konkretno, u gimnazijama je cijepljeno 56 posto zaposlenika, a u strukovnim školama njih 55 posto, piše Jutarnji.hr. 

Blago popuštanje

U Ministarstvu ističu da odluke o mjerama za početak škole još nisu donesene te da će biti objavljene tjedan dana prije početka nastave, kao što je to bilo i uoči početka prošle školske godine. U ovom trenu, kažu nam, prate situaciju u Hrvatskoj, ali i kakve mjere donose druge europske zemlje, one u kojima je nastava već počela ili će početi prije nego kod nas. Jedno od glavnih pitanja je nošenje zaštitnih maski za lice, koje su prošle godine nosili učenici od petog do osmog razreda osnovne škole i učenici srednjih škola. Iz Ministarstva pojašnjavaju da tu konkretne odluke na nacionalnoj razini još nema, ali da je i prošlogodišnji dokument predvidio i nošenje maski, ali i mogućnost da se njihovo nošenje ukine.

Tako je i do sada bilo pravilo da maske ne moraju nositi učenici koji u razredu mogu ostvariti razmak od metra i pol. Naravno, u Hrvatskoj postoji velik broj takvih škola, ali u većim gradovima, poglavito u Zagrebu, gdje se nastava uglavnom odražava dvosmjenski, to nije moguće.

Odlukom je ipak propisano da u slučaju povoljne epidemiološke situacije nadležni lokalni stožer, na prijedlog ustanove i suglasnost osnivača, može odlučiti da za pojedinu školu učenici ne moraju nositi maske te da nastavnici u učionici ne trebaju nositi masku iako je razmak manji od navedenog, kao i obavezu nošenja maski čak i kod navedenih razmaka u učionici u slučaju nepovoljne epidemiološke situacije.

Upravo bi ukidanje nošenja maski značilo najveće popuštanje što se tiče djece, jer se ostale mjere više tiču same organizacije, od skraćenog školskog sata sa 45 na 40 minuta, organizacije ulazaka u školu a da se djeca ne miješaju, naravno, uz opće epidemiološke preporuke poput higijene ruku i održavanja fizičkog razmaka.

Dio europskih zemalja odlučio se za testiranje učenika i do dvaput tjedno, no u Hrvatskoj se za sada o tome ne razmišlja. Kako nam kažu, najlakše je donijeti odluku, ali treba se voditi računa kako bi se to realiziralo. Primjerice, ako bi roditelji testirali djecu kod kuće, postavlja se pitanje bi li to bilo valjano. A kada bi se to radilo u školama, nejasno je tko bi za to bio zadužen.

Dubinska analiza

U zraku još visi i odluka o obveznoj covid digitalnoj potvrdi za sustav socijale, zdravstva i školstva, o čemu se, doznajemo, i dalje vode intenzivni razgovori.

Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata hrvatskih učitelja, smatra da podjele u društvu nikad ne donose ništa dobro.

- Protivnici smo potvrda za ulazak na radno mjesto jer zašto bismo mi to radili ako to nije pravilo za sve druge - pita se Tuškan. Navodi i da ih nitko iz Ministarstva nije pozvao na razgovor kako bi i oni s terena dali neke savjete.

- Sud o tome kakve će mjere biti propisane treba donositi isključivo struka, na temelju dokaza uz jasno obrazloženje, i stajati iza toga. Ako je riječ o maskama, stav mora biti jedinstven i stručan - govori. Dodaje i da odgovorni moraju biti svjesni činjenice da ne postoji jedan stav o epidemiji i cijepljenju. - Nemaju svi učitelji isti stav, ali nemaju ga ni roditelji, a na kraju ispaštaju djeca, koju trebamo štititi. Zato zamjeram odgovornima što nisu napravili dubinsku analizu vezano uz epidemiju te na osnovu relevantnih podataka donosili odluke - kaže Tuškan.