Dok se Banski dvori ne izjašnjavaju, građani i poduzetnici nadaju se da će mjera biti produljena. I oporba je za, a ekonomisti i Europska središnja banka su protiv jer tvrde da to ometa borbu protiv inflacije.

Neka rastu plaće i mirovine, a ne režije, poručuju građani Vladi.

Evo što su o toj temi rekli građani:

“Teško je mnogima. I ovako su cijene previsoke, euro je malo varljiv.”

“Pa ja bih očekivala da Vlada nastavi s ograničenjem cijene struje i plina. Pa ako mogu nekim drugima tako pogodovati, onda mogu i ostalim građanima Hrvatske, ja se nadam”.

“Pa i to je previše, i to je previše”.

“Čujte, ja bih kao potrošačica voljela da Vlada tu intervenira, da ne povećava cijene, ali tu moja izjava ne bude koristila”.

Premijer je zasigurno svjestan što očekuju građani, ali i poduzetnici. U nedavnom je intervjuu s godišnjeg odmora poručio da će građani imati mirnu jesen i zimu, ali i da će vjerojatno, s obzirom na stabilizaciju tržišta, mjere imati manji obuhvat. Obrtnici se nadaju da oni ipak ostaju u paketu.

“Ako dobiješ povećanje za energente i za neke druge stvari, ti automatski to moraš preslikati na krajnjeg korisnika i normalno da ako bi poskupjele sve usluge, pala bi kupovna moć. I to bi dovelo do toga da bi se veliki broj obrta morao zatvoriti i morali bi opet biti na teret državi”, rekao je Antun Trojnar iz Obrtničke komore Zagreb.

Kad bi se u ovom frizerskom salonu iznos računa za struju, koji je u srpnju bio 200 eura, naglo višestruko povećao, kako je to bilo prije uvođenja mjera, to bi stvorilo neminovne probleme.

“Neka je 5 puta više, to znači 1000 eura. Znači, domino efekt je vrlo vrlo neupitan. Znači, ako nama struja naraste na 1000 eura, mora se poskupiti cijena usluge, to opet utječe na uslugu koju plaćaju građani, moji komitenti, moji klijenti. Tako da, domino efekt mislim da bi bio poguban za gospodarstvo RH”, rekao je Ivica Zanetti, vlasnik frizerskog salona.

Cijene po kojima trenutačno građani i poduzetnici, kao i javni sektor, plaćaju struju vrijede još od prošle jeseni. Vlada ih je produžila u ožujku. Pa tako kućanstva koja troše do 2500 kWh plaćaju struju 59 eura po megavat satu, iznad 2500 moraju plaćati 88 eura. Javni sektor, odnosno škole, vrtići, gradovi i općine, plaćaju 62 eura po megavat satu, baš kao i malo poduzetništvo. To je 30 do 40 posto niže od trenutačne tržišne cijene struje.

“Mi smo i dalje s ovakvim cijenama poprilično nekonkurentni u odnosu na naše kolege na ostalim tržištima. Tako da, s te strane mislim da bi mjere trebalo nastaviti jer je očito da se proračun dobro puni bez obzira što pa znači da država ima novca i mislim da ga ne treba dodatno oduzimati od poduzetnika”, rekao je Ratko Čoporda iz H2 komunikacija.

Mjere treba nastaviti, smatra SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, ali predlaže promjenu kriterija.

“Prije svega uvažavajući socijalne kriterije, jer definitivno nije dobro da ja koji recimo imam puno veća primanja od prosjeka ili od medijalne plaće u Hrvatskoj, imam pravo na istu subvenciju, a 60 posto ljudi radi ispod medijalne razine dohotka”, rekao je Siniša Hajdaš Dončić.

Ako se želi stati na kraj inflaciji, mjere treba u potpunosti izbaciti, kaže Damir Novotny.

“Te mjere koje se provode, fiskalne intervencije na tržištu, su kontraproduktivne. One su zapravo u suprotnosti s onim što provodi Europska središnja banka, da se snize stope inflacije, odnosno da se podizanjem kamatnih stopa i smanjivanjem količine novca u opticaju, inflacija izbaci iz ekonomskog prostora”, rekao je Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Ograničene cijene struje vrijede do kraja rujna pa Vlada nakon povratka s godišnjeg ima malo vremena za djelovanje dok plan za cijene plina treba donijeti do početka travnja sljedeće godine, prenosi N1.