Na pitanje ima li smisla da se sada cijepe oni koji dosad nisu kaže da oni koji se nisu cijepili mogu to još uvijek učiniti.

“Već početkom listopada, oni koji bi se sada cijepili bi imali određenu zaštitu. Među onima koji se nisu cijepili velik je broj onih koji se boje cjepiva više nego infekcije. Najvažnije da osobe koje su zastrašene tim iracionalnim rizicima dobiju ispravnu informaciju od nekoga kome vjeruju”, govori. Naglašava kako je najvažnije biti strpljiv.

Čičin Šain kaže i da se primjer Izraela često zlorabi. “Ako pažljivo pročitate, vidite da su pomiješane kruške i jabuke. Covid pravi veće probleme starijima. Postotak stanovništva ispod 18 godina u Izraelu je oko 25 psoto i nitko od njih nije cijepljen. I punoljetni mladi su necijepljeni. Kako riještiti taj problem? Tako da rezultate te iste studije pogledate pažljivo. Ako pogledate rezultate po dobi, vidite da je cjepivo efikasno u svakoj dobrnoj  skupini. Među mladima sto posto, među starijima preko 80 posto”, kaže Čičin Šain za N1.

Što se tiče cijepljenja trećom dozom, govori: “Treća doza neće škoditi i dignut će svima koji je dobiju antitijela vrlo visoko. Većina osoba koje su sada teško bolesne i umiru nisu cijepljeni. To znači da i dvije doze pomažu. Ima smisla cijepiti trećom dozom one najugroženije. Za društvo bi i dalje bilo najkorisnije da dopremo do starijih osoba koje se još nisu cijepile i pokušamo ih nagovoriti da prime prvo prvu, a onda i drugu dozu.”

“Nije me strah nuspojava treće doze nego je stvar u korištenju ograničenih resursa. Mi imamo mnogo neiskorištenih doza cjepiva. Za društvo je najvažnije da postotak cijepljenih u populaciji bude visok. Ovih 50 posto nije ni izbliza dovoljno”, govori.

Nove varijante nisu izgledne

Govoreći o tome što možemo očekivati u narednih godinu dana epidemije Čičin Šain kaže kako “nema naznaka da se nameće neka druga varijanta virusa preko delte”, ali da se to ne može ni isključiti.

“Nadam se da do novih varijanti neće doći, ali treba biti spreman reagirati ako do nečeg takvog dođe”, kaže.

Na pitanja o buntu koji se širi Europom zbog mjera koje su vlade uvele kako bi spriječile širenje koronavirusa kaže da je “teško kada potreba za restirkcijama traje toliko dugo”

“Kada nešto traje mjesecima i godinama, ljudi bježe od patnje koju realnost nameće i to je plodno tlo za teoretičare zavjera, šarlatane i lovce u mutnom koji koriste ranjivost ljudi koji osjećaju da su ih instuticiije iznevjerile. Protiv toga se treba boriti tako da ljudima dajemo kvalitetne informacije i da dajemo jednu projekciju kuda stvari mogu ići koja se ima šanse ostvariti” govori.

O podjelama na cijepljene i necijepljene kaže kako postoje ljudi koji su zevedeni i oni koji zavode.

Kome dati megafon?

“Društvene mreže su vrlo bitne i mogu biti zlorabljene. Mediji mogu, javni mediji, mogu i moraju tu doprinijeti tako da ne daju megafon osobama koje pričaju stvari koje nisu konsenzus znanosti, koje su na margini i na taj način onda imamo šanse pomalo vratiti povjerenje javnosti”, govori.

“Kirurške maske nose operateri. Satima sam za vrijeme operacija imao masku na licu. U osnovi, ona najekstremnija maska, FFP2, bi mogla biti problem za nekog s osjetno smanjenom plućnom funkcionom, ali većini nas ta maska neće biti problem. Osobe koje su povjerovale da maske škode, to može biti problem za njiih jer to može dovesti do anksioznosti. Kad im kažete ‘Ti si glup’ to im ne pomaže. Najvažnija populacija su djeca. Ako su im roditelji antimaskeri, i oni će vjerovati roditeljima. Možemo pomoći tako da strpljivo ponavljamo da je količina kisika koju primamo kroz masku je sasvim dovoljna”, kaže na pitanje o maskama.

“Razumijem da u situaciji obiteljske medicine ne treba gledati bolest, jedan organ, nego čovjeka u cjelini. Razumijem da ako je netko vrlo uznemiren, anksiozan, da ti ljudi idu na neke prosvjede. Mislim da moramo razmišljati kako doprijeti do njih. Reći im da odrastu je jasan impuls. I meni dođe mnogo puta da kažem nešto takvo. Ali, s druge strane, to neće pomoći. Treba im pristupiti i reći da vidimo da su uznemireni, ali da im govorite u dobroj namjeri”, govori.

Usko grlo nije u znanosti

Čičin Šain za N1 kaže kako usko grlo odavno već nije u znanosti nego u tome kako građani prihvaćaju informacije koje dobivaju. Kaže i kako je tumačenje otkrića postalo dio posla znanstvenika.

Na pitanja o primjeru Danske koja je odlučila ukinuti sve mjere, kaže kako danski model nije primjenjiv na Hrvatsku.

“Mislim da je zemlja s najvišim postotkom procijepljenih Island i oni su u srpnju krenuli u raspuštanje mjera kako bi potaknuli turizam. Onda im se vratio četvrti val proije nego drugim zemljama”, govori objašnjavajući kako je potrebno pronaći način na koji će se moći živjeti s epidemijom.