“Mislim da treba shvatiti da se radi o dvije razlike u odnosu na prošlu godinu. Sada je delta plus mnogo zarazniji. S druge strane je ljudski faktor. Mjere su tu negdje, ali su ih lani ljudi poštivali. 10 posto ljudi uopće ne nosi maske. Onda imamo znantno drugačiju situaciju nego prije godinu dana. Onda ne treba iznenaditi da nas je virus ovako zatekao. To je porazno i moglo se izbjeći”, govori Čičin-Šain u Novom danu N1 Televizije. 

Na pitanje o tome je li se zakasnilo s uvođenjem novih mjera kaže: “Imam jako puno razumijevanja za kolege jer oni pomažu bolesnim ljudima i oni moraju objasniti uplakanima članovima obitelji što se dogodilo, a ne ovi što ne žele nositi maske. Realno gledano, kad je postotak pozitivnih toliko visok, mi ne znamo koji je realan broj. Znamo da ima tisuće pozitivnih koji nisu došli na testiranje, epidemiološke službe tapkaju u mraku i pokušavaju shvatit gdje smo mi. Ovo je vrlo ozbiljna situacija i ovo što predlažu udruge liječnika su razumne, kompromisne mjere da se napravi ono što je nužno i što se trebalo napraviti prije 2 ili 4 tjedna kako bi se spriječilo da opet idemo u tvrdi lockdown.”

“Sad trebamo krenuti na potvrde, mjere koje mogu održati normalan život, da djeca mogu ići u školu, a ne da se škole zatvaraju da bi kafići bili otvoreni”, govori.

“Znamo da se virus širi eksponencijalno. Mi se sad nalazimo u situaciji da je preko 100 ljudi na respiratorima, za tjedan će ih biti 200, pa 400. U nekom trenutku to eksplodira pa sustav kolabira. Moramo nešto napraviti i bolje je to napraviti dok su brojke još relativno niske”, kaže.

“Inkubacija traje tjedan dana i ako danas stupe na snagu rigorozne mjere, opet će trebati tjedan dana da se vidi njihov učinak. To ne znači da ne treba uvesti mjere. Slažem se s prijedlogom liječničke udruge, ne znači da će te mjere biti dovoljne. To je kao s požarom, ako imate malu vatru možete je ugasiti čašom vodom, ako čekate par minuta onda vjedrom vode, a ako čekate još, onda trebate vatrogasce.

Čičin Šain kaže da treba uvesti mjere koje će biti u stanju obuzdati virus, a to prije svega znači povećati postotak cijepljenih, te da treba ljude educirati, naučiti ih da je stavljanje maske na lice mala cijena za obuzdavanje epidemije. Navodi i primjere zemalja koje su nam mentalitetom bliske, ali su cijepile veliki postotak stanovništva i sada ublažavaju mjere. “Mi imamo oko 50 posto cijepljenih i ne treba čuditi da to nije dovoljno”, kaže i dodaje kako su neke zemlje odlučile objaviti i da je pandemija gotova, ali “virus to, nažalost, nije čitao”.

“Treba ići u rješenja koja će balansirati između potreba za mjerama i potreba za otvaranjem”, govori.

“Jako je malo situacija gdje se ljudi ne bi smjeli cijepiti. Ima ljudi koji od cjepiva neće biti dovoljno zaštićeni, to su ljudi s poremećajima imunog sustava koji piju imunosupresive koji će umanjiti učinak cjepiva. To su te dimenzije unutar kojih se krećemo i preporuka da se ljudi cijepe je itekako prisutna od svih relevantnih ljudi. U medijskom prostoru se šire priče o nuspojavama kada se, vrlo, vrlo rijetko, desi da netko umre nakon cijepljenja. Ljudi su od toga izluđeni i kažu: ‘Vidi, od cjepiva se može umrijeti’. Nedostaje informacija da je to jedan na milijun slučajeva. A smrt od koronavirusa je jedan od sto. Nije usporedivo da li se cijepiti ili čekati da se zarazite, većina nas se igra ruskog ruleta i čeka da se zarazi. Treba ljudima naglasiti da cjepivo stvarno pomaže”, govori.