Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pokazuju da je krajem srpnja bilo registrirano 87.798 nezaposlenih osoba, što je 15,4 posto ili 15.976 osoba manje nego u srpnju prošle godine. Na sličnoj razini broja nezaposlenih bilo smo krajem 80-ih godina prošlog stoljeća. Na primjer, prosječan broj nezaposlenih 1980. godine bio je oko 78 tisuća, a 1981. godine oko 86 tisuća.

Ipak, u odnosu na lipanj ove godine broj nezaposlenih porastao je za 3,5 posto ili 2.957 osoba, što je prvi puta nakon pet mjeseci da je broj nezaposlenih porastao na mjesečnoj razini.

Na HZZ-u oko 15 tisuća slobodnih radnih mjesta

Prema dnevnim podacima HZZ-a, kako prenosi Hina, trenutno je na Zavodu registrirano 87.701 nezaposlenih, a oglašeno je 15.513 slobodnih radnih mjesta.

Tijekom srpnja u HZZ-ovu evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 15.508 osoba, što je 1,3 posto manje nego u srpnju lani. Pritom je 70,1 posto ili 10.870 osoba došlo izravno iz radnog odnosa. U evidenciju nezaposlenih u prošlom je mjesecu ušla i 1.871 osoba (12,1 posto) iz neaktivnosti te 2.767 osoba (17,8 posto) iz redovitoga školovanja.

Prema podacima HZZ-a, iz evidencije nezaposlenih izašlo je 12.551 osoba, što je 17,9 posto više nego u srpnju 2023. godine. Od toga su zaposlene 8.224 osobe, i to 7.286 osoba (ili 88,6 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 938 osoba (ili 11,4 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.

Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće je realizirano u trgovini na veliko i malo s 1.091 osoba ili 15 posto. Slijedi pružanje smještaja, priprema i usluživanje hrane s 995 osoba ili 13,7 posto, prerađivačka industrija s 844 osobe ili 11,6 posto te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi s 700 osoba ili 9,6 posto.

U srpnju je 4.327 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno zakonu, npr. izlaska iz radne snage (umirovljenje, uključenje u redovito školovanje), nepridržavanja zakonskih odredbi (ne traže aktivno posao, neraspoloživi za rad), odjave s evidencije i dr.

Među županijama, u zapošljavanju su predvodili Osječko-baranjska županija s 1.135 osoba ili 15,6 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa, Splitsko-dalmatinska županija s 1.025 osoba ili 14,1 posto, Grad Zagreb sa 647 osoba ili 8,9 posto te Sisačko-moslavačka županija s 469 osoba ili 6,4 posto.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, 14.119 (ili 16,1 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Osječko-baranjskoj županiji (11.780 ili 13,4 posto) i Gradu Zagrebu (10.971 ili 12,5 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (976 ili 1,1 posto).

U srpnju je 19.159 osoba ili 21,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 6,3 posto ili 1.295 osoba.